Bivši pripadnici jugoslovenske i hrvatske tajne službe Josip Perković i Zdravko Mustač danas su na sudu u Minhenu proglašeni krivima za učešće u ubistvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića u Njemačkoj 1983. godine i osuđeni na doživotne zatvorske kazne, prenosi Beta vijest agencije Hina.

Sudsko vijeće je navelo u obrazloženju presude da je glavni motiv ubistva Stjepana Đurekovića bila eliminacija političkog protivnika režima, okarakterisavši to ubistvo kao krivično djelo iz niskih pobuda.

Visoki zemaljski sud u Minhenu je obrazložio presudu Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču činjenicom da su obojica u vrijeme ubistva obavljali važne funkcije unutar hrvatske Službe državne bezbjednosti (SDB) koja je inicirala i sprovela likvidaciju Stjepana Đurekovića.

Odbrana je tokom cijelog suđenja pobijala, prije svega, motiv ubistva, tvrdeći da je Đureković ubijen jer je kao agent Njemačke obavještajne službe (BND) Njemcima odavao osjetljive vojne tajne vezane uz zalihe nafte bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA).

Po ocjeni tužilaštva, pak, Đureković je ubijen jer je bio svjedok finansijskih malverzacija u koje je u državnoj naftnoj kompaniji INA bio upleten sin tadašnjeg visokopozicioniranog jugoslovenskog političara Mike Špiljka, Vanja.

Sudija Dauster je objasnio pozadinu poslovnih mahinacija u državnoj naftnoj kompaniji INA u kojoj je Stjepan Đureković radio do odlaska u Njemačku. “Pronevjere i istrage u INI su hrvatsko državno rukovodstvo stavile pod veliki pritisak, što je i jedan od razloga za odluku o uklanjanju Đurekovića”, rekao je Dauster.

Sudsko vijeće Visokog zemaljskog suda u Minhenu izrazilo je nadu da će presuda Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču pokrenuti proces sučeljavanja s prošlošću u Hrvatskoj i zemljama nastalima nakon raspada Jugoslavije, rekao je sudija Dauster obrazlažući presudu.

Po završetku ročišta, iz publike se čuo i ustaški povik “Za dom spremni”.

Neposredno uoči ulaska u EU, čime je automatski i za Hrvatsku počeo da važi evropski nalog za hapšenje, hrvatska vlada je promijenila zakon koji je onemogućio izručenje osumnjičenih, ali je isti zakon krajem 2013, na pritisak Evropske komisije, promijenjen, što je omogućilo Perkovićevo i Mustačevo izručenje Njemačkoj u prvoj polovini 2014. godine.

Nepravosnažna presuda Mustaču i Perkoviću u Hrvatskoj je ponovo postavila čitav niz pitanja: od lustracije i otvaranja arhiva, preko privatizacije do problematično sentimentalnog odnosa prema Jugoslaviji, piše DW.