Edvard Snouden, nekadašnji analitičar NSA koji danas živi u azilu u Rusiji, otkrio je da je Nacionalna bezbjednosna agencija učestvovala u brojnim ispitivanjima nezakonito pritvorenih ljudi u ozloglašenom zatvoru Gvantanamo, ali i da su američki agenti u tajnosti hapsili ljude po Bosni i Hercegovini a zatim ih transportovali u zatvor na Kubi.

Snouden je najavio da će u narednim mjesecima objavljivati tajne podatke i izvještaje NSA iz prethodnih deset godina.

U prvom dijelu, koji je Snouden objavio u ponedjeljak, nalazi se 166 dokumenata iz 2003. godine, od kojih veliki dio dolazi iz takozvanog SID-a (Signals Intelligence Directorate), neke vrste tajnog biltena NSA, piše Raša tudej, prenosi Blic.

SID otkriva da je NSA u saradnji sa vladinim agencijama pojedinih zemalja hapsila, odvodila i ispitivala zatvorenike u zatvoru Gvantanamo na Kubi.

Izvještaj iz oktobra 2003. godine “reklamirao” je priliku za tromjesečni boravak u Gvantanamu. U njemu su opisane dužnosti NSA agenta u Gvantanamo, uključujući “svakodnevnu saradnju sa CIA i FBI agentima u cilju izvlačenja informacija iz zatvorenika uz pomoć različitih tehnika ispitivanja”, kao i “obezbjeđivanje osjetljivih tehničkih podataka koje je sakupila NSA u cilju što efikasnijeg ispitivanja”.

Snouden je za sajt “The Intercept”, novinara Glena Grenvalda, konstatovao da je NSA odbila da komentariše ove navode. Inače, Grenvald je novinar koji je prvi intervjuisao Snoudena 2013. godine, kada je analitičar po prvi put “otvorio dušu” o špijunaži NSA.

Drugi pripadnik NSA koji je Snoudenu pružio informacije priča o događaju iz 2002. godine, kada su američki agenti u BiH uhapsili šestoricu muškaraca i transportovali ih u Gvantanamo. Sva šestorica bila su porijeklom iz Alžira, a u ozloglašenom zatvoru proveli su šest mjeseci, gdje su svakodnevno ispitivani zbog optužbi o pokušaju bombaškog napada na američku ambasadu. Naposljetku su oslobođeni zbog nedostatka dokaza.

Da stvar bude gora, jedini razlog za njihovo nezakonito hapšenje bili su “podaci NSA”, koje američka agencija nije podijelila sa vladom Bosne i Hercegovine, istakao je Snouden.

Prema njegovim riječima, ovo je jedina poznata operacija (sem Avganistan), u kojoj su američki agenti u režiji CIA hapsili ljude van teritorije SAD.

Među 166 dokumenata koji su pušteni u ponedjeljak nalaze se i podaci o invaziji na Irak iz 2003. godine, uspješnoj akciji špijuniranja u Sjevernoj Koreji, informacije o nezakonitom hakovanju i špijuniranju stranih satelita (program FORNSAT)…

NSA bilten o kojem Snouden priča funkcionisao je kao “dnvena novina u nekom manjem gradu”. Čak je imao i “savjetodavnu kolumnu” koja se zvala “Pitaj Zeldu”. Išlo je dotle da su pojedini pripadnici “Zeldi” slali različite bizarne peticije, od kojih su neke i usvojene – poput zabrane nošenja bermuda i sandala, čak i u najvrelijim ljetnim mjesecima, piše Raša tudej.

Članovi redakcije “Intercepta” istakli su da neke od Snoudenovih dokumenata neće objaviti, zbog toga što bi zbog toga mogli da ispaštaju nevini ljudi. Kao primjer navode transkripte privatnih komunikacija koje je snimila NSA, a koji predstavljaju “direktno kršenje prava i sloboda ljudi”.