Hrišćani širom svijeta danas će obilježiti Uskrs po julijanskom kalendaru, praznik koji simbolizuje pobjedu života nad smrću.
Uskršnje slavlje je za vjernike kraj Velikog posta, koji spada u najstrožije postove, a prvi mrsni zalogaji trebalo bi da budu uskršnja jaja koja, se prema običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene Hristove krvi.
Vaskrsenje Hristovo, pored srpske, danas obilježavaju ruska, grčka, bugarska i etiopska crkva, kao i jedan dio Eskima koji žive na Aljasci.
Uskrs je najveći hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih, kao pobjeda vjere i života nad smrću. Na Uskrs se skidaju oltarske dveri da bi se time pokazalo da je Isus Hristos, po crkvenom učenju, uskrsnućem pobijedio smrt i otvorio rajska vrata.
Prema crkvenom učenju, Isus je raspet u petak, subotu je preležao u grobu, u Josifovom vrtu, a u nedjelju zorom, osjetio se snažan zemljotres i anđeo Božji sletio je na grob. Stražari koji su čuvali grob, u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus vaskrsao.
Na Uskrs je, po vjerovanju, prvo Marija Magdalena srela Hrista, a potom se on ukazao i svojim učenicima.
Samo učenik Toma, koji je bio odsutan, nije odmah povjerovao da je Hristos uskrsnuo, pa je morao lično da se uvjeri. Otuda u narodu uzrečica: “Nevjerni Toma”.
Ljudi se za ovaj praznik pozdravljaju sa: “Hristos vaskrese” i “Vaistinu vaskrese”. Cijela nedjelja praznika zove se Svijetla nedjelja, a tada se pjevaju radosne crkvene pjesme.
Na prvom Vaseljenskom saboru, u Nikeji 325. godine, odlučeno je da se Uskrs svuda praznuje istog dana, pošto se ispune tri uslova: posle proljećne ravnodnevice, prve nedjelje posle jevrejske Pashe i posle prvog punog mjeseca.
Uskrs je pokretan praznik. Uvjek se vezuje samo za nedjelju i može “pasti” u razmaku od 35 dana – od 4. aprila do 8. maja po starom, julijanskom kalendaru, odnosno od 22. marta do 25. aprila po novom, gregorijanskom računanju vremena.






0 Comments