Izbjeglička kriza koja je nedavno dovela i do blokade na granici Hrvatske sa Srbijom, dodatni je razlog zašto bi Slovenija trebalo da dobije otvoreni teritorijalni izlaz na otvoreno more i većinu Piranskog zaliva, te samo arbitraža može spriječiti da izbije haos na nemirnom Balkanu, tvrdi ljubljansko Delo u komentaru “Ili arbitraža ili haos”.

Teritorijalni izlaz na otvoreno more je, za razliku od slobodnog prolaza kroz tuđe vode, bitan u ratnim ili kriznim situacijama, što se vidjelo 1991. godine prilikom rata Slovenije za samostalnost protiv bivše ЈNA, ali i u nedavnoj blokadi hrvatsko-srpske granice u sporu Beograda i Zagreba oko izbjegličke rute, tvrdi komentator Boris Šuligoj.

“Slobodan prolaz koji na moru uživaju brodovi po konvenciji o pravu mora, nije jednako vrijedan teritorijalnom kontaktu. Treba se samo prisjetiti blokade trgovačkih brodova koji su plovile prema Kopru rata 1991. ili nedavne reakcije Hrvatske, kad je bez oklijevanja zatvorila svoju granicu sa Srbijom, jer joj na toj granici nešto nije odgovaralo. Slično bi se moglo dogoditi i s pravom slobodne plovidbe”, navodi vodeći slovenački list, i ističe, da arbitaržu, uprkos protivljenju Hrvatske, treba nastaviti.

Makar sporazum o arbitraži, koji su dvije zemlje sklopile 2009. godine, a kojim je Slovenija uslovila svoju podršku članstvu Hrvatske u EU, navodi da arbitražom Sloveniji treba odrediti njen “juncition” s otvorenim morem, problem je u interpretaciji tog pojma jer Slovenija ne pristaje na tumačenje da je riječ o poveznici s otvorenim morem, nego o teritorijalnom koridoru koji bi arbitri trebali dodijeliti, u smislu prava mora “geografski uskraćenoj” državi.

“Arbitri su vjervojatno svjesni da je granični problem moguće riješiti samo arbitražom, makar jedna strana u sporu za to nije zainterespvana i ne pokazuje za to volju”, navodi Šuligoj, i dodaje, da je za Hrvatsku spor o granici mjesto gdje je moguće dobijati političke poene, pogotovo u predizborno vrijeme.

Hrvatskoj ne smeta da sadašnje stanje potraje još godinama, za što joj je odlično poslužio arbitražni skandal. A da se to i nije dogodilo, našla bi drugi razlog da izađe iz arbitraže, navodi list, i ocjenjuje da će se arbitražni postupak nastaviti i biti u korist Ljubljane, iako je Zagreb odlučno protiv nastavka, ali je spreman za dogovor o alternativnom načinu zatvaranja spora, prenosi RTRS.

Pitanje je može li se uopšte razgovarati o alternativama u arbitraži u uslovima koji vladaju na Balkanu, a očigledni su u sadašnjoj izbjegličkoj krizi, komentariše Šuligoj i odgovara negativno.

“Međunarodna zajednica je odavno utvrdila da nema drugog načina osim arbitraže, jer Hrvatska i Slovenija pred sklapanje arbitražnog sporazuma nisu uspijevale riješiti problem punih 15 godina. Ako bi arbitri kojim slučajem odlučili da se arbitražni postupak neće nastaviti onda bi oni i međunarodna zajednica trebali reći na koji bi način Hrvatska trebala urediti svoje granice sa susjednim državama. Treba li ih možda riješiti jednostrano i sama? Ili možda nekome haos na nemirnom Balkanu i odgovara mnogo više od reda?”, završava komentar “Dela”.