Lideri eurozone su cijelu noć u Briselu pregovarali sa grčkom vladom i postigli saglasnost u velikom broju oblasti, ali su ostali sporni još uloga MMF-a i privatizacioni fond.

Većina lidera 19 zemalja eurozone kao da je bila suvišna noćas u Briselu. Jer plenum je više puta prekidan kako bi se razgovaralo u malim grupama, često su nasamo ostajali Aleksis Cipras, Angela Merkel, Fransoa Oland i Donald Tusk kao predsjednik Savjeta EU. Grčki premijer je više puta telefonirao u Atinu, odakle stižu najave raskola u njegovoj Sirizi, ali i nezadovoljstva koalicionog partnera iz radikalne desnice, izvještava DW.

Kako prenose izvještači, Cipras se najviše opire predlogu da Grčka svoju državnu imovinu u vrijednosti od 50 milijardi eura prebaci u posebni fond (govorka se da bi sjedište bilo u Luksemburgu) koji bi prodajom imovine finansirao grčke dugove. Ta ideja stoji u takozvanom dokumentu na četiri stranice od kojeg su povjerioci krenuli, a koji se očigledno naslanja na predlog njemačkog ministra finansija Volfganga Šojblea. Grčka strana tvrdi da ne posjeduje toliku vrijednost koja može da se privatizuje, čak i MMF polazi od tek sedam milijardi eura vrednosti.

Druga stvar kojoj se Cipras usprotivio je mogućnost tajm-auta, odnosno istupanja Grčke iz eurozone na najmanje pet godina. Tu opciju je, takođe, u pregovore unio Šojble, ali kako prenose izvori bliski pregovorima, o tome se više ne razgovara. Cipras još zahtijeva da kreditorska Trojka (Institucije) ne dira u zakone koje je njegova vlast donela u prethodnom periodu, da Evropska centralna banka odmah poveća obim hitne pomoći grčkim bankama kao i da u dogovoru bude sadržana jasna formulacija “olakšanja dugova“.

Moguće, kako napominje DW, da nije nevažno što se sada govori o “olakšanju“ umesto o otpisu, to jest haircutu. Jer kreditori i dalje odbijaju klasični otpis dijela dugova, ali itekako ima načina da se dugovi otpišu na posredan način, recimo produžetkom grejs perioda za 30 godina čime bi inflacija prirodno pojela veliki deo grčkog duga. Osim toga, kreditori traže da Ciprasova vlada već do srijede kroz parlament u Atini progura reformu penzionog i pravosudnog sistema, finansijskog tržišta povećanje poreza kao i da dodatno liberalizuje zakone o radu.