Centrala Poreske uprave Hrvatske je zatražila kompletiranje podataka od poreskih tijela pojedinih evropskih zemalja o štednji hrvatskih građana u tamošnjim bankama.

Kako saznaje Jutarnji list, u Ministarstvu finansija, zahtjev za kompletiranje podataka o hrvatskim štedišama u inostranstvu upućen je nadležnim tijelima u Italiji, Njemačkoj, Mađarskoj i Velikoj Britaniji, te u još nekoliko europskih država.

Prema neimenovanom izvoru Jutarnjeg, podaci koji su iz tih zemalja stigli u Zagreb u nekim su djelovima bili nepotpuni. Tako, na primjer, nedostajale su informacije o adresama štediša i datumu njihova rođenja, pa čak i o bankama u kojima hrvatski državljani imaju otvorene račune. Svi su ti podaci, naveo je izvor, propisani kao sastavni dio razmjene podataka i pitanja o njima štampana su na propisanim obrascima. Uprkos tome, iz dijela evropskih zemalja nijesu ih poslali.

Na račune u banke u 19 zemalja iz kojih su u Zagreb krajem prošle godine stigli podaci, Hrvati su, prema prvim podacima, ‘pospremili’ oko milijardu eura, a kamate koje su na tu štednju ostvarili iznose oko 22 miliona eura. Nedostaju podaci za Austriju i Švajcarske, zemalja čije su se banke dosad pokazale najatraktivnijima za hrvatske štediše, pa su i stvarni podaci o hrvatskoj štednji u inostranstvu vjerovatno višestruko veći, piše Jutarnji.