Zbog lažiranih nacrta za djelove nuklearnog oružja kojima je CIA prije 15 godina snabdjela Iran, biće preispitana procjena o iranskom atomskom programu.

Procena je, piše Blumberg, bazirana na obavještajnim podacima koji bi mogli da navode na pogrešan zaključak, a tako se postavlja pitanje da li je CIA imala namjeru da Međunarodnu agenciju za atomsku energiju navede na pogrešan zaključak.

Agencija UN sa sjedištem u Beču ima zadatak da ispita da li vlada u Teheranu pokušava da razvije nuklearno oružje i njen zaključak bi mogao da utiče na eventualno ukidanje sankcija Iranu.

Detalji operacije CIA iz 2000. godine objelodanjeni su tokom sudskog procesa u slučaju Džefrija Sterlinga, agenta koji je u januaru osuđen za neovlašćeno objavljivanje informacija o špijunskim aktivnostima CIA u Iranu, prenosi Tanjug.

“Ova priča ukazuje na mogućnost da su neprijateljske obavještajne agencije mogle da ‘podmetnu’ krunske dokaze o aktivnostima u Iranu kako bi ih IAEA pronašla”, kaže Piter Dženkins, bivši britanski izaslanik pri IAEA.

Dok iranski zvaničnici konstantno kritikuju IAEA da njihov slučaj zasniva na lažiranim dokumentima, agencija UN nikad nije priznala da je dobila manipulisane dokaze, navodi Blumberg.

Inspektori IAEA ne oslanjaju se samo na podatke obavještajnih službi, kaže jedan od diplomata koji ističe da se procjena agencije o iranskom vojnom kompleksu Parčin gdje je Teheran navodno testirao eksploziv velike razorne moći, zasniva i na analizi satelitskih snimaka i drugih podataka.

Sa druge strane, aktivnosti CIA pokazuju kakvu taktiku koriste SAD i njegovi saveznici protiv Irana, smatra Den Džojner, profesor prava na univerzitetu u Alabami. On upozrava da IAEA ne smije da se osloni na podatke koje joj dostave agencije država čije su političke agende u suprotnosti sa Iranom.