Solunski program

Sastoji se od četiri stuba: 1. Borba protiv humanitarne krize, 2. Pokretanje ekonomije i promovisanje poreske pravde, 3. Pokretanje zapošljavanja, 4. Transformacija političkog sistema kako bi se produbila demokratija

1. Borba protiv humanitarne krize

• Troškovi programa borbe protiv humanitarne krize, koja uključuje interventne mjere za najugroženiji dio stanovništva iznose 1,9 milijardi eura.
• Program uključuje besplatnu električnu energiju za 300.000 domaćinstava od 300 kWh mjesečno po osobi.
• Predviđa se i subvencionirana prehrana za 300.000 porodica bez prihoda. U sprovođenju mjere biće uključene javne agencije, lokalne vlasti, Crkva i humanitarne organizacije.
• Uvodi se program socijalnih stanova, njih 30.000, čija najamnina bi iznosila tri eura po kvadratnom metru.
• Za penzionere se “božićnica” kao 13. penzija.
• Uvodi se besplatna medicinska zaštita za nezaposlene bez zdravstvenog osiguranja.
• Uvodi se besplatan javni prevoz za dugotrajno nezaposlene i siromašne.
• Ukida se poseban porez na grijanje i dizel gorivo, a cijena goriva za grijanje domaćinstava vraća se na 0,90 eura, u odnosu na sadašnjih 1,20 eura po litri.

2. Pokretanje ekonomije i promovisanje poreske pravde

• Troškovi ovih mjera procjenjuju se na 6,5 milijardi eura, a korist na tri milijarde.
• Ovaj paket mjera usmjeren je na pokretanje ekonomije, smanjivanjem poreskih opterećenja za realni sektor i građane, povećanje likvidnosti sistame i potražnje.
• Pretjerano oporezivanje srednje klase i svih onih koji ne izbjegavaju porez doveo je veliki broj građana u situaciju da su im ugrožena radna mjesta, privatna imovina, pa čak i fizička egzistencija, što pokazuje rastući broj samoubistava.
• Predviđa se omogućavanje otplate duga prema državi i državnim fondovima u 84 rate.
• Prihodi koji se očekuju od naplate poreskih dugova trebali bi iznositi između 5 i 15% ukupnog duga, a naplata će biti olakšana sljedećim mjerama:
• zaustavljanje postupka prisilne naplate, blokade računa i oduzimanja nekretnine u kojoj dužnik stanuje, za sve one koji se uključe u proces nagodbe,
• Zaustavljanje postupka prisilne naplate na 12 mjeseci za dužnike za koje se utvrdi da su bez prihoda
• Ukidanje protivustavnog tretmana duga prema državi kao počinjenog prekršaja
• Ukidanje obveznog depozita od 50% poreznog duga kao preduslova za otvaranje sudske rasprave Depozit će biti smanjen na 10 do 20%, u zavisnosti od finansijskih prilika u kojima se nalazi dužnik.
• Predviđa se i momentalno ukidanje jedinstvenog poreza na sve nekretnine, te uvođenje poreza na veliku imovinu. Planira se uvođenje većeg broja poreskih razreza kako bi se omogućilo progresivno oporezivanje.
• Previđeno je i restrukturiranje teško naplativih kredita za građane i kompanije. To će uključivati individualnu procjenu dužnika, otpis dugova najsiromašnijima i opšte načelo da rata za otplatu preostalih dugova ne prelazi 1/3 prihoda dužnika. Predviđa se i uspostavljanje javne institucije koja će posredovati u naplati dugova.
• Predložiće se zakon kojim će se zabraniti prisilno oduzimanje na ime duga jedine nekretnine dužnika čija vrijednost je ispod 300.000 eura, a takođe se predviđa i zabrana preprodaje ili ustupanja dugova nebankarskim institucijama
• Minimalna plata podiže se na 751 euro.

• Planira se osnivanje razvojne banke i banaka posebne namjene.

3. Pokretanje zapošljavanja

• Planom je predviđeno neto povećanje broja radnih mjesta za 300.000 u svim sektorima ekonomije: javnom, privatnom i socijalnom, što bi se trebalo vidjeti kroz dvije godine.
• Plan zapošljavanja vodi računa o starijima od 55 godina, kao i o velikom broju nezaposlenih mladih.
• Predviđa se i povrat institucionalnog okvira za zaštitu prava iz radnog odnosa, kao i vraćanje kolektivnih ugovora i arbitraže.
• Plan predviđa ukidanje svih propisa koji omogućuju velika otpuštanja i neopravdane otkaze, kao i onih koji omogućuju iznajmljivanje radnika.

4. Transformacija političkog sistema kako bi se produbila demokratija

• Programom je predviđena institucionalna i demokratska rekonstrukcija države. Želi se osnažiti predstavnička demokracija i uvesti nove institucije direktne demokratije.
• Predviđa se regionalna organizacija države. Povećanje transparentnosti, ekonomske autonomije i djelotvoran rad opština i regiona. Žele se osnažiti institucije direktne demokratije i uvesti nove.
• Planira se osnažiti demokratsko učešće građana.
• Uvođenje novih institucija, kao što su zakonodavne inicijative građana, građanski veto i inicijative za raspisivanje referenduma.
• Predviđa se osnaživanje uloge parlamenta i smanjenje zastupničkog imuniteta.
• Ponovno uspostavljanje javne radio-televizije.

Program u 40 tačaka iz 2012. godine preuzet je sa stranice Radnička borba:

1. Revizija javnog duga i novi pregovori o kamatama te suspenzija otplate do oživljavanja ekonomije i povratka zaposlenost.

2. Zahtijevanje od EU da promijeni ulogu Evropske centralne banke, tako da ona finansira države i programe javnih ulaganja.

3. Povećanje porez na dohodak na 75 % za sve dohotke iznad 500.000 eura.

4. Promjena izbornog zakona radi uvođenja proporcionalnog sistema.

5. Podizanje poreza za velike kompanije do nivoa evropskog prosjeka.

6. Usvajanje poreza na finansijske transakcije i posebnog poreza na luksuzna dobra.

7. Zabrana špekulativnih financijskih derivata.

8. Ukidanje finansijskih privilegija Crkve i brodogradilišne industrije.

9. Borba protiv tajnih mjera banaka i bježanja kapitala u inostranstvo.

10. Drastični rezovi vojnih izdataka.

11. Povećanje minimalne plate do nivoa prije smanjenja, 750 eura mjesečno.

12. Korištenje zgrada vlade, banaka i Crkve za beskućnike.

13. Otvaranje menzi u javnim školama radi davanja besplatnog doručka i ručka djeci.

14. Besplatno zdravstvo za nezaposlene, beskućnike i one s niskim platama.

15. Subvencioniranje do 30% otplata hipoteka za siromašne porodice koje ne mogu plaćati rate.

16. Povećanje potpora za nezaposlene. Povećanje socijalne zaštite porodica samohranih roditelja, starijih osoba, invalida i porodica bez prihoda.

17. Fiskalne redukcije za dobra od primarne neophodnosti.

18. Nacionalizacija banaka.

19. Nacionalizacija bivših javnih (uslužnih i komunalnih) poduzeća u strateškim sektorima radi rasta zemlje (željeznice, aerodrome, luke, pošta, voda).

20. Preferiranje obnovljivih izvora energije i zaštita životne sredine.

21. Jednake plate za muškarce i žene.

22. Ograničavanje nesigurnih zapošljavanja i podrška ugovorima na neodređeno vrijeme.

23. Proširenje zaštite rada i plata radnika koji ne rade puno radno vrijeme.

24. Obnova kolektivnih ugovora o radu.

25. Povećanje inspekcija rada i zahtjeva za preduzeća koja daju ponude za javne ugovore.

26. Ustavne reforme koje garantuju razdvajanje Crkve i države i zaštitu prava na obrazovanje, zdravstvo i životnu sredinu.

27. Referendumi o ugovorima i drugim sporazumima s EU.

28. Ukidanje privilegija parlamentarnim zastupnicima. Uklanjanje posebne sudske zaštite za ministre i dozvola sudovima da procesuiraju članove vlade.

29. Demilitarizacija Obalske straže i antipobunjeničkih specijalnih jedinica. Zabrana nošenja maski i korištenja vatrenog oružja policiji tokom protesta. Promjena obuke policije u smislu naglašavanja socijalne tematike poput imigracije, droga i društvenih činilaca.

30. Jamčenje poštovanja ljudskih prava u centrima za zadržavanje imigranata.

31. Olakšavanje ponovnog ujedinjavanja imigrantskih porodica.

32. Ukidanje kazni za konzumiranje droga u korist borbe protiv šverca droge. Povećanje finansiranja centara za rehabilitaciju ovisnika.

33. Regulisanje prava na prigovor savjesti u zakonima o regrutaciji.

34. Povećanje finansiranja javnog zdravstva do novoa evropskog prosjeka. (Evropsko prosjek je 6% BDP-a; u Grčkoj 3%.)

35. Ukidanje plaćanja zdravstvenih usluga od strane građana.

36. Nacionalizacija privatnih bolnica. Ukidanje privatnog učešća u nacionalnom zdravstvenom sustavu.

37. Povlačenje grčkih vojnika iz Avganistana i s Balkana. Bez grčkih vojnika izvan naših vlastitih granica.

38. Prekid vojne saradnje s Izraelom. Podrška stvaranju palestinske države unutar granica iz 1967.

39. Pregovori o stabilnom sporazumu s Turskom.

40. Zatvaranje svih stranih baza u Grčkoj i povlačenje iz NATO saveza.

Izvor: Index.hr