Od više nego 40 000 ljudi diljem svijeta koji su anketirani o svom najdražem broju, najveći broj njih je izabrao broj 7, kome su ljudi bili skloni i tokom istorije. Od najranijih zapisa na glinenim pločicama pomoću kojih su Vabilonci trgovali, pa do priča o sedam grijehova ili sedam patuljaka.

“Brojem 7 smo oduvijek opsjednuti”, kaže Aleks Belos, britanski naučnik, prenosi portal Znanost.hr.

Broj 7 u Bibliji je pomenut 735 puta, samo u Otkrovenju 54 puta, pa imamo i 7 dana, 7 mora, 7 gora, 7 čuda, 7 grijeha, 7 patuljaka, 7 kontinenata, 7 dana stvaranja svijeta, 7 duginih boja. Čak je i zbir suprotnih brojeva na igraćoj kocki uvijek 7.

Psiholog Džordž Miler je godinama posmatrao kako kratkotrajno pamćenje memoriše u sedam cjelina, plus ili minus dvije. Možete zapamtiti beskrajne liste riječi, zadataka ili činjenica ako ih tako organizujete. Istraživanje Milerove ‘čarobne sedmice’ iz 2008. godine je pokazalo da neuroni u hipokampusu proizvode najbolje informacije ako dendriti (završeci koji primaju poticaje) nabroje sedam.

Jedna zanimljiva teorija objašnjava da je broj 7 jedini broj koji možete nabrojiti na prste, a da se ne može podijeliti na dva cijela broja. “Unikatan je, individualac, a ljudi nesvjesno inerpretiraju to matematičko svojstvo”, objašnjava Belos. “Povezivanjem broja 7 sa skupom stvari potaknuće mozak da nam i ti predmeti budu draži”, prenosi Znanost.hr.

Za razliku od prethodnih šest brojeva koji predstavljaju nespokojstva i brige svakodnevnog, svjetovnog života, sa sedmicom ulazimo u jednu posebnu, potpuno novu dimenziju koja služi upravo kao most između takozvanog “nižeg” i “višeg” svijeta. Ona je pravi mali istraživač koji je na ovaj svijet došao kako bi usavršio svoje znanje iz oblasti života na zemlji, piše na portalu Simboli.rs.