Učestala kršenja osnovnih načela Kodeksa novinara govore da mediji u Crnoj Gori još ne uspijevaju da ga primijene, odnosno da zaštite druge od svoje sile i moći, ocijenjeno je na predstavljanju trećeg izvještajaAkcije za ljudska prava (HRA) o radu novinarskih samoregulatornih tijela, čiji su autori medijski stručnjaci Dragoljub Duško Vuković i Marijana Buljan.

Posebno je zabrinjavajuće što mediji krše načela jedan i tri, koja govore o suštini novinarske profesije, jer se tiču tačnosti, objektivnosti, odvajanja komentara od vijesti i nužnosti utemeljenosti komentara u činjenicama, kazala je Buljan.

Prema najnovijem izvještaju HRA, Medijski savjet za samoregulaciju (MSS), koji okuplja veliki broj medija u Crnoj Gori je od 1. oktobra lani do 15. februara ove godine ukupno evidentirao 83 primjera kršenja Kodeksa, dok su, u istom periodu, saradnici HRA zapazili ukupno 511 kršenja ili šest puta više.

Mediji su kršili većinu od 12 osnovnih načela, ali i dalje je, prema nalazima HRA, najviše bilo primjera kršenja načela br. 10, odnosno pretpostavke nevinosti.

Saradnici HRA su evidentirali 311 primjera kršenja pretpostavke nevinosti.

Monitoring tim MSS je našao najveći broj primjera kršenja načela br. 1, koji se odnosi na tačnost.

Poslije načela br. 10, i saradnici HRA su evidentirali da je najčešće kršeno načelo br. 1 – ukupno 62 primjera, a poslije njega načelo br. 3, koje se tiče neprikosnovenosti činjenica i njihovom stavljanju u pravilan kontekst – ukupno 38 primjera.

MSS je evidentirao 33 primjera kršenja načela br. 1, a 11 primjera kršenja načela br.3. Kodeksa.

Analitičari HRA su uočili da Monitoring tim MSS vrlo selektivno registruje kršenje pretpostavke nevinosti i preporučili su da ubuduće jednaku pažnju poklanja kršenjima svakog od osnovnih načela Kodeksa ili da makar navede opravdane razloge za selektivan pristup.

Od ukupnog broja primjera kršenja Kodeksa koje je evidentirao, Monitoring tim MSS je oko dvije trećine našao u dnevnicima “Dan” i “Vijesti”, te na portalu “Vijesti”, medijima koji nijesu članovi ovoga samoregulatornog tijela i ne priznaju njegovu nadležnost.

S druge strane, više od polovine primjera kršenja Kodeksa koje su evidentirali saradnici HRA odnosi se na medije koji su članovi MSS.

Iako većinu članova MSS čine emitivni mediji (radio i TV), od oktobra 2013. do sredine februara 2014, ovo samoregulatorno tijelo je registrovalo samo tri primjera kršenja Kodeksa kod te vrste medija – TV Pink M, Skala radio i TV San. U istom periodu, saradnici HRA su našli 70 primjera kršenja Kodeksa kod pet posmatranih televizijskih stanica, od kojih su četiri članice MSS, a među njima i TV Pink Montenegro, koja je evidentirana kao kršilac u više od polovine evidentiranih slučajeva.

Analitičari HRA su preporučili MSS da makar periodično nadgleda rad elektronskih medija, prije svega televizija koje signalom pokrivaju cijelu Crnu Goru, a koje su članice toga samoregulatornog tijela.

Analitičari HRA su zapazili da Monitoring tim MSS je nastavio da, po pravilu, krši odredbu svog Statuta kojom je propisano da je dužan da “zatraži mišljenje medija koji je predstavkom gledalaca/čitalaca/slušalaca ili na osnovu praćenja Monitoring tima označen da je kršio Kodeks novinara Crne Gore”. Sugerisana je neophodnost da MT MSS primjenjuje iste kriterijume pri odlučivanju o žalbama koji su propisani Statutom, kao i da je neophodno da što prije usvoji najavljeni pravilnik i time dodatno precizira obaveze i odgovornost svoga Monitoring tima i onemogući voluntarizam u njegovom postupanju.

Predsjednik MSS Ranko Vujović, koji se prvi put pojavio na prezentaciji izvještaja HRA, je kazao da su u tom tijelu, prilikom njegovog formiranja, precijenili sopstvene mogućnosti u vezi sa monitoringom.

“U radu smo došli do toga da nemamo ni tehničkih ni ljudskih kapaciteta da bi pratili televizijske programe, jer je to jako zahtjevan posao”, kazao je Vujović.

Analitičari HRA su preporučili u izvještaju da je, nakon što je i dnevnik Dan imenovao svog zaštitnika prava čitalaca (prethodno su ombudsmane izabrali dnevnik i TV Vijesti, krajnje vrijeme da nedjeljnik Monitor za sebe odabere odgovarajuću formu samoregulacije. Izvršna direktorica nedjeljnika Milka Tadić Mijović, koja je učestovala na skupu, rekla je da će zaštitnica prava čitalaca Monitoga ubuduće biti civilna aktivistkinja Paula Petričević.

Izvještaj HRA bio je povod za prilično dugu raspravu i sučeljavanje različitih mišljenja o etičkim i drugim problemima u kojima se nalazi novinarska profesija u Crnoj Gori. Ni ovom, kao ni prethodnim predstavljanjima izvještaja HRA o samoregulaciji, nije prisustvovao niko od uređivačkog tima nacionalnog javnog serisa TVCG, kao ni dnevnika Pobjeda, koji je u većinskom državnom vlasništvu. (PCNEN/MINA)