Izdvajanja za vojne svrhe na svjetskom nivou smanjena su lani 1,9 odsto i to se u prvom redu dogodilo zbog američkog smanjivanja ove vrste izdataka, posebno nakon povlačenja iz Iraka i pripreme odlaska iz Avganistana. Da se to nije dogodilo izdvajanja bi svakako bila povećana, piše u studiji Švedskog instituta za istraživanje mira (SIPRI).

I druge zemlja članice NATO prošle godine su, izuzev Poljske i Njemačke, zbog ekonomske krize, smanjile izdatke. Uprkos štednji, NATO je i dalje trošio najviše novca: “Kada se saberu cifre izdataka članica ove alijanse, ponovo suma vojnih izdataka iznosi dvije trećine ukupne svjetske potrošnje“, ističe profesor Mihael Brzoška, šef Instituta za istraživanje mira i sigurnosnu politiku u Hamburgu, prenosi portal DW.

Prvi put je u posljednjih 15 godina izdvajanje Rusije, u odnosu na bruto nacionalni dohodak, veće je od američkog.

U ukupnom poretku studije o naoružavanju Rusija se nalazi na trećem, a Kina na drugom mjestu, iako se u njenom slučaju moralo baratati procjenama jer nijesu bili dostupni stvarni podaci.