Edvarde Snouden, koji je otkrio masovno kršenje ljudskih prava od strane tajnih službi SAD, obratio se javnosti u saopštenju koje je u cjelosti prenio Vikiliks.

Kako je prenijela agencije Tanjug, on je rekao da je prije mjesec dana imao moć da prati svačiju komunikaciju, u svako doba dana i noći i da je to moć koja mijenja ljudske sudbine.

“To je takođe i ozbiljno kršenje zakona: 4. i 5. amandman ustava moje zemlje, 12. član Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i brojni statuti i ugovori zabranjuju takve sisteme masovnog nadgledanja”, rekao je Snouden u saopštenju koje je dostavio aktivistima, a koje je u cjelini prenio Vikiliks.

“Dok su američkim Ustavom ovakvi programi označeni kao ilegalni, moja Vlada smatra da tajne sudske presude, koje nijesu dostupne široj javnosti, na neki način legitimizuju nezakonite poslove”, rekao je Snouden u izjavi koju je predao aktivistima za ljudska prava s kojima je razgovarao 45 minuta.

Snouden je naveo da vjeruje u princip deklarisan u Nirnbergu 1945. godine, a to je da “pojedinci imaju internacionalne dužnosti koje prekoracuju nacionalne obaveze poslušnosti. Prema tome, pojedinci imaju obavezu da krše i domaće zakone, da bi sprijecili pojavu zločina protiv mira i čovječnosti”.

Shodno tome, nastavio je on, uradio sam ono što sam mislio da je ispravno i započeo kampanju da ispravim ono što je pogrešno. Nije mi cilj bio da se obogatim, kao što nijesam tražio da prodam američke tajne. Nijesam “šurovao” ni sa jednom stranom vladom da bih zaštitio sebe. Umjesto toga, iznio sam u javnost šta sam znao, da bismo svi mogli javno da raspravljamo o onome što utice na sve nas, i tražio sam svjetsku pravdu”.

Prema njegovim riječima, ta moralna odluka da izađe u javnost sa podacima o masovnoj špijunaži ga je, svakako, koštala, ali je bila ispravna, i ne žali ni za čim.

Od tada su, kaže Snouden u poruci, Vlada i obaveštajne službe SAD pokušale od njega da naprave primjer kojim će upozoriti sve ostale koji bi mogli da progovore.

“Ja sam zbog toga ostao bez državljanstva i progonjen sam zbog čina političkog izražavanja. Americka vlada me je stavila na listu zabrane letjenja. To je podrazumijevalo da me Hong Kong stavi van okvira svog zakona, što je direktno kršenje međunarodnog zakona o azilantima,” rekao je on.

“Zemlje koji bi stale iza mene i iza prava azilanata koje garantuju Ujedinjene nacije, suočile bi se sa sankcijama. Vlada je čak preduzela i korak bez presedana i prizemljila avion predsjednika jedne zemlje iz Latinske Amerike u potrazi za političkim azilantom. Ove opasne eskalacije, osim što predstavljaju pretnju dostojanstvu Latinske Amerike, ugrožavaju i osnovna prava svakog čovjeka, pa i nacije, da živi slobodno, bez progona, i da traži i da dobije azil”, naveo je Snouden.

Ipak, zemlje širom svijeta ponudile su mi podršku i azil, dodao je Snouden, navodeći da su to učinile Rusija, Venecuela, Bolivija, Nikaragva i Ekvador, kojima, kako je dodao, izražava zahvalnost i poštovanje.

“Dobijanjem azila od venecuelanskog predsjednika Madura, moj status azilanta je sada formalan, i ni jedna država nema osnova da ograniči ili ometa moje pravo da taj azil koristim, ali neke vlade u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi su demonstrirale spremnost da budu iznad zakona i da mi to onemoguće”, kaže se dalje u njegovom saopštenju.

“Ova spremnost moćnih država da igraju iznad zakona predstavlja prijetnju za sve nas, i ne smije im se dozvoliti da u tome uspiju”, rekao je Snouden i zamolio za pomoć pri “upućivanju zahtjeva za garancije za sigurnim prolaskom kroz odgovarajuće zemlje, napominjući da se ujedno nada i pozitivnom ishodu zahtjeva za azil koji će uputiti Rusiji.