Maj je peti mjesec u godini i ima trideset jedan dan. Njegov naziv je kako grčkog, tako i latinskog porijekla.
Izvorno ime mjeseca kod Slovena je Veliki traven, a koristili su se i sledeći nazivi: izok, sibin, cvetan, leten, rozocvet, roznjak, ščeboj, šviban. Belorusi ga nazivaju traven, Lužički Srbi rožovnik (takođe i meja), Česi kveten, Ukrajinci travnik, pisenik ili misjac -gromovnik.
Drevnoruski naziv travni se nije održao, sada se naziva mai. Osim Rusa, Srbi, Poljaci i Bugari koriste danas isključivo grčko-latinski naziv maj.
Naziv mjeseca svibanj, ili sviban potiče od biljke sviba (lat. Cornus sangunea), koja cvjeta tokom maja, a cvijet joj je bijele boje. Kod Hrvata je sačuvan ovaj naziv.
Brojni su nepokretni praznici tokom mjeseca maja: Uskrs 5. maja, Đurđevdan 6. maja, Markovdan 8. maja, prorok Jeremija 14. maja, Jovan Bogoslov 21. maja, ljetnji sv. Nikola 22. maja, sv. slovenska ravnoapostolna braća Ćirilo i Metodije 24. maja, Spaljivanje moštiju sv. Save 10. maja, i sv. Vasilije Ostroški 12. maja.
Katolicima i protestantima Spasovdan (kod Hrvata: Uzašašće Gospodnje- Spasovo)) je ove godine 9. maja a Duhovi 19. maja, a samo katolicima Presveto Trojstvo 26. maja i Tijelovo 30. maja.
Jevrejima je ove godine 15. i 16. maja (zapravo od 14.5. nakon zalaska sunca) praznik Šavuot, slavi se 50 dana posle Pesaha, kao radost od Boga darivanog zakona i svijete knjige Tore. To je ujedno i praznik žetve pošto su pristigli prvi plodovi zemlje i sazrelo prvo voće. Prije toga, ove godine 8. maja je “Dan Jerusalima”, slavi se od 1967. kada je posle 19 vjekova Grad ujedinjen i pod jevrejskom upravom.
U njemačkom govornom području druga nedjelja u maju je dan majki.
Prvog dana maja se proslavlja praznik rada, kao državni praznik. Uveden je od strane Druge internacionale 1889. godine u znak sjećanja na žrtve radničkih protesta.
Papa Pije XII je za zaštitnika radnika proglasio 1955. godine sv. Josifa, poočima i hranitelja Hristovog, koji se bavio drvodeljstvom, s tim da se Prvog maja ima slaviti njegov spomen pod nazivom “Sv. Josif Radnik
U našem narodu se ponegdje smatra da će, ako maj bude suv, biti gladna godina. Majska kiša, ali i rosa je blagodat, a mraz je nesreća. Što više bude kiše, biće više žita i vina. Majska grmljavina označuje rodnu godinu.







0 Comments