MMF: Najgore tek dolazi

by | aug 3, 2012 | Novosti | 0 comments

Uprkos velikim problemima koje je kriza eurozone već prouzrokovala, pravi ekonomski šok još se nije dogodio i najgore tek slijedi, upozorio je sinoć Međunarodni monetarni fond, u najcrnjem scenariju iz analize stanja pet velikih ekonomija (SAD, Kina, eurozona, Japan i Velika Britanija), njihovog međusobnog uticaja i posljedica koje imaju na ostatak svijeta.

Najavljeni šok koštao bi eurozonu više od pet posto ekonomskog outputa, Veliku Britaniju dva posto, dok bi japanska ekonomija pala za više od jedan posto. Imajući u vidu spori rast u navedenim privredama, većinu navedenih nacija to bi bacilo natrag u recesiju.

MMF smatra da bi šok mogli podstaknuti skokovi prinosa državnih i privatnih obveznica širom eurozone, pad potražnje potrošača i promjene u cijenama imovine, što sve zvuči zabrinjavajuće poznato (prinosi na desetogodišnje španske obveznice iznose 7,37 posto).

Ukoliko se kriza eurozone intenzivira, MMF procjenjuje da bi potrebe najsiromašnijih svjetskih zemalja za inostranim finansiranjem narasle na 27 milijardi dolara do kraja 2013.

Predviđajući moguće posljedice krize eurozone, MMF takođe tvrdi da će SAD 2013. morati da ukloni prijetnju tzv. ‘fiskalne litice’, pri čemu većina analitičara vjeruje da Kongres neće učiniti ništa do predsjedničkih izbora u decembru ove godine.

Kada je u pitanju Kina, MMF ističe da postoji zabrinutost da će usporavanje ulaganja pogoditi trgovinske partnere i svjetske cijene. Pad kineskog ulaganja imao bi velik uticaj na azijske dobavljače, a ni odjeci u Japanu i Njemačkoj ne bi bili zanemarivi, prenose hrvatski mediji.

Visoki javni dug Japana čini tu državu osobito ranjivom kada je riječ o naglim promjenama raspoloženja tržišta, dok bi Velika Britanija trebala da preduzme dalje korake u osnaživanju svog financijskog sistema i podstaći povjerenje u banke.

Ranjit Teja, na čelu ekonomista koji su sastavili izvještaj, napominje da se ekonomije u razvoju žale da su mjere štampanja novca u SAD, Evropi i Japanu dovele do poplave u prilivu kapitala, porasta cijena i povećanog rizika od precijenjenosti vrijednosnih papira na tržištu kapitala i nekretnina (asset bubbles).

0 Comments

Submit a Comment