Prezaduženi Hrvati bi uskoro mogli dobiti mogućnost proglašenja ličnog bankrota, najavljeno je iz ministarstva pravde te zemlje.

Tačan datum donošenja zakona koji bi propisivao uslove i način proglašavanja bankrota za sada se još ne zna, ali to sigurno neće biti prije jeseni, piše portal business.hr.

Institut ličnog bankrota je zadnje rješenje, nakon što se utvrdi da ne postoje druge mogućnosti za izlazak iz dugova, i to podrazumijeva da dužnik na neko vrijeme gubi samostalnost u vođenju ličnih finansija i dobija staraoca, odnosno stečajnog upravnika koji upravlja svom njegovom imovinom i računima.

Stečajni upravnik upravlja imovinom dužnika dok ne otplati sve dugove, ali i određeno vrijeme nakon toga kontroliše njegove finansije i može upravljati njima, naročito hoće li se i pod kojim uslovima to lice ubuduće zaduživati, dok se ne pokaže da je sposobno da nastavi da vodi finansije samostalno.

Naredna mjera bila bi pokretanje sudskog postupka ličnog bankrota, a za takve slučajeve bi se uveli posebni staraoci iz redova javnih bilježnika (notara) i licenciranih advokata čiji bi zadatak bio da brinu o daljnjem poslovanju građanina nakon bankrota.

Prilikom ličnog bankrota sva imovina dužnika, što uključuje i stan ili kuću u kojoj živi, mogu biti prodati, kao i automobil, skuplja odjeća, nakit i slično.

Dužniku ostaju namještaj, dio odjeće i lični predmeti. Može zadržati i automobil, ali samo ako dokaže da mu je nužan za posao, ili eventualno zbog bolesnog djeteta ili člana familije.

Od prodaje imovine otplaćuju se dugovi, a ako to nije dovoljno, radi se plan daljnje otplate na temelju postojećih prihoda. Od dužnika se traži da pokuša naći i dodatne izvore prihoda, odnosno dodatni posao.

Iz ministarstva su saopštili da će se ideje za zakon o ličnom bankrotu tražiti u slovenačkom i belgijskom modelu, jer su procijenjeni kao najprimjenjiviji za hrvatske prilike.

Slovenački zakon zasniva se na američkom modelu. Stečaj može pokrenuti i dužnik i povjerilac, a vodi se na sudu, pri čemu je stečajni upravnik staratelj građana u problemima. Imovina se prodaje, a nenaplaćeni dugovi opraštaju. Naravno, dugovi neće biti otpisani zauvijek.

U Sloveniji postoji period od dvije do pet godina u kome se može oduzimati i 60 odsto prihoda za podmirenje dugova. Lice koje je proglasilo bankrot u Sloveniji, ne može ga ponovo proglasiti narednih 10 godina.

Krajem aprila zbog neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj je bilo blokirano 211.048 građana, čije je ukupni dug iznosio 13,62 milijardi kuna (1,81 milijardi eura).