Ekonomisti nastoje da razjasne šta će biti uzrok sumraka eurozone – prekomjerni budžetski izdaci ili smanjenje tih izdataka, mada investitori, izgleda, već ocjenjuju da su obje varijante “pogubne” i očekuju raspad tog monetarnog bloka i nova bankrotstva.

Eurozona se podijelila na dva tabora. Jedan dio ekonomista i političara, uglavnom iz sjevernih bogatih članica eurozone i međunarodnih organizacija, pokušavaju da nađu nove argumente kako bi dokazali neophodnost nastavljanja stroge budžetske štednje.

Suprotan tabor, čije se članstvo i geografska raznovrsnost neumoljivo povećavaju, uvjeren je da su ispunjavanje zahtjeva Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Evropske unije za “zatezanje kaiša” gurnuli eurozonu u tako duboku krizu, objavljeno je na internet stranici Finmarket.ru.

Prva grupa ukazuje da bez smanjenja troškova ne može biti ni smanjenja dugova, a time ni stabilnog razvoja, dok oponenti postavljaju pitanje kako se mogu smanjiti dugovi ako slabi ekonomija koja je ostala bez budžetske potpore.

Investitori, koji su ranije listom podržavali pristalice finansijske discipline, sada već nisu uvjereni ni u šta. Grčku, izmučenu budžetskim kresanjima, već su precrtali na listi članica eurozone. Da će ta zemlja napustiti euro već ove godine uvjereno je 57 odsto od 1.253 investitora, analitičara i trgovaca koje je anketirala agencija Blumberg, dok 80 odsto njih smatra da će Portugalija ili Španija poći stopama Grčke, pri čemu prognoziraju bankrot jedne od njih.

Investitori takođe i dalje ne vjeruju ni onima koji ne žele da štede i ukazuju da su obveznice Francuske prestale da privlače kupce posle pobjede Fransoa Olanda, protivnika stroge štednje, na nedavnim predsjedničkim izborima .