Ustavni sud Crne Gore ukinuo je presudu Vrhovnog suda od 6. juna 2009. godine, kojom je zbog teksta “Dželatov šegrt” iz 2004. godine odlučeno da publicista Andrej Nikolaidis i nedjeljnik “Monitor” reditelju Emiru Kusturici isplate 12.000 eura “na ime duševnih bolova zbog povrede ugleda, časti, slobode i prava ličnosti”.

Vrhovnom sudu naloženo je da ovaj predmet vrati na ponovni postupak.

Sudija izvjestilac Miodrag Iličković je kazao, kako prenose Vijesit on line, da je Ustavni sud ocijenio da je prvostepeni sud analizom navoda tužioca Kusturice, sadržine teksta i sprovedenog dokaznog postupka napravio jasnu razliku između činjenica i mišljenja – vrijednosnih sudova, a da su Viši i Vrhovni sud postupili mimo evropske sudske prakse.

“Očigledno je da Viši i Vrhovni sud to odmjeravanje ne samo da nisu izvršili, nego su potpuno ignorisali okolnost da su u ovom slučaju podnosiocu ustavne žalbe koristili svoje Ustavom zajamčeno pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. Time što nijesu vodili računa o značaju, sadržaju i garancijama prava na sloboud izražavanja, a upustivši se jedino u utvrđivanju ‘karaktera i istinitosti’ tvrdnji iznijetih u tekstu, Viši i Vrhovni sud su dvojim presudama povrijedili jedno ustavom garantovano pravo, koje ima dalekosežni značaj za demokratski poredak”, zaključio je Iličović.

Prekretnica u praksi Ustavnog suda

”Odlukom da ukine presudu Vrhovnog suda Crne Gore, kojom su Monitor i autor teksta Dželatov šegrt Nikolaidis prije dvije i po godine obavezani da tužiocu Emiru Kusturici isplate 12.000 eura naknade štete zbog povrede ugleda i sudske troškove, Ustavni sud Crne Gore pokazao je da može da zaštiti ljudsko pravo na slobodu izražavanja primjenjujući evropske standarde. Treba primijetiti i da se na ovu odluku čekalo predugo, dvije godine od podnošenja ustavne žalbe”, ocijenila je Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica podgoričke Akcije za ljudska prava.

Gorjanc Prelević je podsjetila na to da je Akcija za ljudska prava kritikovala presude Višeg i Vrhovnog suda, jer su sudije tih sudova ignorisale standarde slobode izražavanja iz prakse Evropskog suda za ljudska prava.

”Objavljivanje provokativnih stavova o nastupima javnih ličnosti po pravilu zaslužuje odgovor i javnu raspravu, umjesto primjene mjera koje kritičare treba da natjeraju da ubuduće ćute”, ocijenila je Gorjanc Prelević.

Ona se nada ”da će ova odluka predstavljati prekretnicu u praksi Ustavnog suda, koji je do sada, po pravilu, bio slijepo crijevo crnogorskog pravnog poretka”.