Biolozi su na dnu potpuno beživotnog Mrtvog mora otkrili izvore slatke vode u kojima bujaju dosad nepoznate bakterije.

Na dubini od oko 30 metara pronađeni su krateri (prvi lanjske godine) od kojih je svaki širok oko 10 metara, a dubok oko 13, i svaki od njih je prekriven zelenim filmovima dosad nepoznatih vrsta bakterija, od kojih su neki iznenađujuće debeli. Ove malene zajednice žive uz struje slatke vode koje izviru iz podvodnih vrulja, prenosi Tportal.

“Kada gurnete glavu u krater, ništa ne vidite – morate imati vjere i volje za istraživanje“, kaže član straživačkog tima, morski mikrobiolog Danny Ionescu sa Instituta Max Planck u Njemačkoj.

Ionescu ističe da su otkriveni organizmi posebno zanimljivi zbog prilagodljivosti na promjene – izmjene slatke i slane vode.

“Do sada nije zabilježeno postojanje vrsta koje mogu živjeti u obje sredine – sve bakterije prilagođene životu u slanoj vodi ugibaju u slatkoj i obratno“, rekao je on.

Stručnjaci su već ranije pretpostavljali da bi u Mrtvom moru moglo biti izvora po mreškanju njegove površine.

Nekada su se u Mrtvo more ulivale rijeke i potoci, među kojima i Jordan. More nema nikakav ispust, pa sva voda iz njega odlazi isparavanjem.

Jordanske su vlasti 1950-ih godina prekinule dotok rijeke Jordan u Mrtvo more kako bi stanovništvu osigurale veće količine vode za piće. Zbog ovog zahvata, nivo jezera svake godine pada jedan metar. U posljednjih 40 godina pao je 25 metara.

Mrtvo more, koje se ponekad naziva i Slano more, zapravo je jezero čija se površina nalazi na 423 metra ispod nulte nadmorske visine i najniže je područje na Zemljinoj površini. Duboko je 377 metara, a sa salinitetom od 33,7 posto jedno je od najslanijih na svijetu (8,6 puta je slanije od okeana). Dugo je 67, a široko 18 kilometara. Omiljeno je turističko odredište, a smatralo se lječilištem još od biblijskih vremena. Gustoća mu je 1,24 kg/l pa je plivanje u njemu više nalik na plutanje, prenosi Tportal.