Samo mjesec dana nakon što je, 6. avgusta prošle godine, izabran za četvrtog mađarskog predsjednika u postkomunističkoj eri, Pal Šmit (Pál Schmitt) je krenuo na prvo službeno putovanje – u Beč.

Usput je, u pograničnom Heđešhalomu, svratio u poznatu čardu “Paprika” i kao svaki ugledni gost upisao se u knjigu utisaka.

“Prva stanica moje prve posjete u svojstvu šefa države. Pozdrav, Pal Šmit, 7. septembar 2010”, napisao je novi predsjednik Republike.

U toj jednoj rečenici jezički znalci su pronašli dvije pravopisne greške, a jedna od njih je bila uočljiva i osnovcima: država se na mađarskom jeziku piše sa dva, a ne s jednim “l” (allam), kako je napisao Šmit.

To je prva u nizu jezičko-pravopisnih grešaka visokog funkcionera, miljenika premijera Viktora Orbana, koju su nedjeljnik “168 ora” (168 sati), internet portal “Indeks” i još neki mediji počeli sistematski da skupljaju.

Posljednja u toj ogrlici bio je izraz saučešća norveškom kralju zbog tragičnog terorističkog napada u kojem je ubijeno više od 70 nedužnih ljudi. Lijep gest je začinjen neoprostivom greškom, pošto je Harald Peti preimenovan u “Harolda”.

U Uredu predsjednika Republike (KEH) ističu da nije Šmit pisao sve tekstove gdje su učinjene omaške ili štamparske greške, ali zbog tih promašaja nikada nijesu pozvani na odgovornost šefica Diplomatskog i protokol odjeljenja Judit Keveš, ili rukovodilac KEH-ovog odeljenja za društvene veze Norbert Kiš.

Pomenute primjedbe su postale prava noćna mora i za samog Šmita, koji je u jednom televizijskom intervjuu rekao da bi se radovao kada bi mu se mediji po tom pitanju “skinuli s vrata” i ostavili ga na miru.

Šmitove svojevrsne muke s riječima još više padaju u oči pošto se u više prilika javno zalagao za čistotu i njegovanje mađarskog jezika.

“Mađarski jezik nikada nije bio ovako lijep i bogat kao sada. Istovremeno, mađarski jezik je ugrožen, kao i svaki drugi jezik”, rekao je nedavno predsjednik gostujuću na jednoj tribini u Sephalomu, na krajnjem sjeveroistoku zemlje.

Šmit je, sem toga, kada je preuzimao visoku funkciju, najavio da će biti “apostol jezičke čistoće, zdravlja i obrazovanja”.

Problemi s riječima su čudni i kada se ima u vidu da Šmit, kao nekadašnji vrhunski sportista, sportski i politički diplomata, govori više stranih jezika. U njegovoj zvaničnoj biografiji, koju je izdao upravo KEH, navodi se da novi predsjednik, pored maternjeg, poznaje još i engleski, španski, francuski, njemački i ruski jezik.

Šmit je dvostruki olimpijski pobjednik u mačevanju, pošto je ekipno osvojio zlatne medalje na olimpijskim igrama u Meksiku (1968) i Minhenu (1972). Od 1993. godine bio je član, a od 1995. do 1999. godine potpredsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta.

Gotovo istovremeno nalazio se na mjestu mađarskog amabasadora u Madridu, potom u Bernu, a stranim jezicima se koristio i kao višegodišnji poslanik u Evropskom parlamentu.