U završnici unakrsnog ispitivanja američkog vojnog analitičara Ričarda Batlera, Zdravko Tolimir je negirao učešće u “udruženom zločinačkom poduhvatu ubijanja vojno sposobnih muškaraca” zarobljenih nakon pada Srebrenice. Optuženi general tvrdi da za ta pogubljenja nije znao u vrijeme kada su izvršena – od 13. do 17. jula 1995. – a ni nakon toga, izvještava agencija SENSE.

Optuženi general je vještaku optužbe predočio dokumente i iskaze svjedoka koji, po njegovom mišljenju, ukazuju na to da nije bio upoznat sa planom pogubljenja, ali se Batler/Butler s tim nije složio.

“Ne treba biti mudrac da bi se zaključilo”, rekao je vještak, “da je s obzirom na poziciju na kojoj se nalazio, na razmjere zločina i broj ljudi koji su u tome učestvovali, tadašnji Mladićev pomoćnik za obavještajno bezbjednosne poslove u Glavnom štabu morao za to znati”, kazao je Batler.

Tolimir tvrdi da u periodu kada su počinjena masovna ubistva nije bio u Glavnom štabu i da od podređenih nije dobio nikakve izvještaje na osnovu kojih bi mogao zaključiti da su zločini počinjeni. Američkom vojno-obaveštajnom analitičaru je, međutim, teško da povjeruje da se po povratku u Glavni štab Tolimir nije detaljno informisao o događajima na terenu.

Nastojeći da dokaže da nije znao za plan pogubljenja zarobljenika, Tolimir se pozivao na depešu koju je 13. jula uveče poslao Glavnom štabu s predlogom lokacije za smještaj “800zarobljenika”. Na istu depešu je kasnije podsjetio i Batler, naglašavajući da ona ukazuje na to kako je izvjesno da je 13. jula Tolimir “znao za tih 800 zarobljenika”. Neobično je da se “barem iz profesionalne znatiželje”, sugerisao je Batler, nije zapitao šta se dogodilo s tim zarobljenicima.

Tezi da je bio van vojnih krugova koji su planirali i organizovali masovna pogubljenja Tolimir je dodao i sugestiju da su 13. jula, nakon sastanka bezbjednjaka Glavnog štaba Ljubiše Beare i Miroslava Deronjića, Karadžićevog izaslanika za civilna pitanja u Srebrenici, “zarobljenici predati civilnim vlastima RS”, i da vojska, nakon što ih je “obradila”, više nije učestvovala u njihovom zbrinjavanju. Momir Nikolić, bivši bezbjednjak Bratunačke brigade koji je priznao krivicu za srebreničke zločine, svjedočio je da je Beara na tom sastanku tražio da zarobljenici ostanu u Bratuncu, dok je Deronjić insistirao na njihovom prebacivanju na područje Zvorničke brigade, gdje su i počinjena masovna ubistva.

Batler je, međutim, tu sugestiju odbacio, objašnjavajući da pomenuti sastanak ni na koji način ne povezuje sa prebacivanjem zarobljenika na područje Zvornika, budući da su prvi autobusi u tom pravcu iz Bratunca krenuli 13. jula 1995. popodne, a da je sastanak Beare i Deronjića održan u kasnim večernjim satima.

Vještak optužbe, zbog današnjeg praznika UN, nastavlja iskaz u srijedu kada se očekuje da će njegovo maratonsko svjedočenje, započeto prije ljetnje sudske pauze, biti i okončano. Tužilaštvo bi zatim trebalo da izvede još tri svjedoka, a odbrana generala Tolimira je danas saopštila da neće uputiti podnesak po pravilu 98bis, odnosno neće tražiti da budu povučene optužbe za koje smatra da tužilaštvo, u svom dokaznom postupku, nije prezentiralo dovoljno dokaza.