Sa sadašnjim intezitetom sječe, za deset godina na Vojniku će 70% šumski iskoristive površine biti eksploatisano, sa gubitkom biodiverziteta

Piše: Miodrag Karadžić

Stanje šumskog komleksa u okolini Nikšića nije na zadovoljavajućem nivou. Prvenstveno ugroženim područjima smatramo: Vojnik, Goliju, Gospodarev zabran, Javorak, Ježevu goru, Štitovo, Studeno, Krklov kraj…

Usljed nekontrolisane sječe šume, došlo je do drastičnog smanjenja šumskog pokrivača u odnosu na stanje od prije tridesetak godina. Planina Vojnik je u ekološkom smislu i po neadekvatnoj eksploataciji šume postala najugroženija na ovom području već duži niz godina. Uništavanje biodiverziteta Vojnika počelo je sedamdesetih godina prošlog vijeka. Tada je preduzeće drvne industrije ŠIK "Javorak" na osnovu koncesija vršilo bezobzirnu eksploataciju. Na planini je probijeno 80km šumskih puteva, tako da je planina posebno sa južne i zapadne strane izbrazdana.

Vojnik je na svega dvadesetak kilometara udaljen od Nikšića i mogao bi da bude izuzetno interesantna lokacija za planinarski turizam, ali samo sa očuvanim biodiverzitetom.

Zbog višegodišnje nekontrolisane eksploatacije šuma i izostanka kvalitetnog monitoringa, pravilne sanacije i kontrolno-nadzorne funkcije od strane odgovornih subjekata društva i države, došlo je do ozbiljnog narušavanja eko-sistema na ovim područjima pa i šire. Loše upravljanje i gazdovanje šumama na ovoj planini dovelo je do smanjenja pošumljenosti, izostanka planske sanacije zemljišta i stručnog pošumljavanja eksploatisanih površina.

Nije samo značajno posaditi veliku količinu novih sadnica, već je i bitno da ta sadnja uspije i bude održiva za dugi niz godina.

Vojnik je bio pokriven kvalitetnim šumama na površinama od osam hiljada hektara. Poslije prekomjerne eksploatacije i sječe šuma uništeno je preko 50 procenata staništa prvenstveno bukovih šuma i sada na Vojniku ima jako malo kvalitetne tehničke građe. To su lokacje gdje još uvijek nijesu probijeni šumski putevi ili je nepristupačan teren.

Sa sadašnjim intezitetom sječe, za deset godina na Vojniku će 70% šumski iskoristive površine biti eksploatisano, sa gubitkom biodiverziteta. Gubitak šumskog prekrivača na Vojniku može imati i dalekosežnije posledice. Ispod planine Vojnik nalazi se izvor rijeke Zete i glavna kaptaža za snadbijevanje vodom grada Nikšića i njegove okoline.

Po informacijama koje posjedujemo, u odnosu na stanje od prije tridesetak godina došlo je do smanjenja dotoka vode na izvorištima Zete u proljećnom, a posebno u ljetnjem periodu.

Inače probijenih 80km šumskih puteva na Vojniku zaista u jednoj mjeri koriste mještanima, mada na Vojnikovim katunima sve je manje stanovnika iz godine u godinu. Od 4 katuna sa južne strane: Štavni do, Štirni do, Vioš do i Šainov katun već nekoliko godina mještani ne izdižu u Štavni do i Šainov katun.

Uprava za šume mora razviti strategiju po ugledu na srodne institucije iz visokorazvijenih zemalja, što bi, svakako, značilo da se i problematici na terenu treba pristupiti i na jedan drugačiji, napredniji način. Potrebno je razviti saradnju sa mještanima koji su u ljetnjim mjesecima vezani za Vojnik, sa građanima i civilnim sektorom. Ne treba odbijati inicijative volontera da učestvuju u akcijama pošumljavnaja, što je bio slučaj prema našoj NVO prošle godine, već je potrebno konstantno sprovoditi i unapređivati aktivnosti koje će doprinijeti poboljšanju stanja na terenu. Ne smiju ni požari koji su proljetos desili na širem reonu Vojnika, a po informaciji od mještana namjerno su izazvani da bi se koncesija na tom području dobila za što manji novac, ostati nekažnjeni i o njima ćutati, jer, osim počiniocima, mogu dati podstrek i drugima na vandalizam.

Pozitivno je što su odgovorni mještani podno Vojnikovih sela prepoznali problematiku ugroženosti planine i formirali "Odbor za zaštitu od nelegalne sječe planine Vojnik", ali osim formiranja moraju aktivnije djelovati i srađivati sa nadležnim institucijama i organizacijama civilnog društva.

Nevladine organizacije nijesu te koje imaju institucionalnu mogućnost da riješe problem, ali mogu podstaći i pomoći u rešavanju zajedno sa drugim društvenim i nadležnim subjektima.

Stradanje planine Vojnik predstavlja institucionalno-pravni problem, prvenstveno zbog nedovoljne kontrolno-nadzorne funkcije od strane nadležnih institucija, i svakako da je potrebno povećati broj šumara (lugara) makar u toku kritičnog dijela godine. Takođe, pravno obavezujući instrumenat i kaznene mjere od strane nadležnih subjekata moraju biti efikasnije. Još uvijek nije kasno da se preduzmu određene i hitne mjere kako bi se dalje uništavanje planine zaustavilo.

Biološka raznovrsnost i očuvanje staništa je od izuzetnog značaja na putu evropskih integracija. Sigurno je da ćemo se sresti sa izazovima zaštite životne sredine kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Npr. u Poljskoj je zaštita životne sredine odigrala veliku ulogu u procesu pristupanja. Nakon poljoprivrede, to je bila druga najteža oblast u pregovorima. Na Vojniku je potrebno uraditi i dodatna ispitivanja biodiverziteta, jer su dosadašnja jako štura. Treba razmisliti i o ideji da se Vojnik predloži i za zaštićeno područje mreže NATURA2000.

Svakako, u gazdovanju šumskim kompleksima treba da nam je i iskustvo protivpravno uništavanje Dragišnice, a na čiju uzurpaciju još uvijek nije stavljna tačka. Takvi primjeri ne smiju da se dešavaju u savremenom svijetu, a, svakako, i nadležne institucije su pokazale svoje manjkavosti kroz spore reakcije i neefikasne mjere. I pored očiglednog kršenja zakonskih regulativa i propisa, koncesionar je u Dragišnici napravio pravu katastrofu. Zahvaljujući, prije svega, dobro organizovanom Odboru za zaštitu Dragišnice i grupe NVO, spriječen je masakr ovog terena.

Moramo svi brže reagovati jer kad se dese nesagledive posledice onda je kasno i za prirodu i za ljude.