Naziv probiotik dolazi od riječi "pro bios" što znači "za život", a po definiciji, probiotici su živi mikroorganizmi koji, uneseni u dovoljnoj količini, blagotvorno djeluju na organizam domaćina, poboljšavajući svojstva njegove autohtone mikroflore probavnog sustava. Jednostavnije rečeno, probiotici su dobre bakterije.

Kao probiotici, najčešće se koriste bakterije mliječne kiseline iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium. Riječ je o bakterijama koje su uobičajeni stanovnici ljudske intestinalne mikroflore te su kao takve uključene u borbu protiv štetnih i opasnih bakterija, uzročnika raznih bolesti. Probiotici djeluju protiv štetnih bakterija antagonistički i kompetitivno, što znači da se s njima takmiče za mjesto vezanja na stjenku i za hranu i na taj način ih potiskuju.

Naša prirodna mikroflora je podložna promjenama uzrokovanim stresom, neuravnoteženom prehranom, starenjem, te antibioticima koji ne pokazuju selektivno djelovanje, nego uništavaju i dobre bakterije pa bi se one na neki način trebale obnavljati. To postižemo tako da ih u organizam unosimo iz vanjskog izvora. Probiotici su otporni na djelovanje želučane kiseline pa zbog te vrlo važne činjenice mogu doći do crijeva i nastaniti se u njima.

Njihov doprinos zdravlju je slijedeći:

– pomoć kod laktozne netolerancije: bakterije mliječne kiseline mogu prevesti laktozu u mliječnu kiselinu što može pomoći osobama koje su inače osjetljive na laktozu;

– prevencija raka debelog crijeva: jedna od značajnih uloga probiotika, smanjuju djelovanje enzima β-glukuronidaze koji utječe na stvaranje nekih kancerogenih supstanci;

– stimulišu imunološki sistem: učestvuju u borbi protiv patogenih bakterija, povećavaju broj imunoglobulina A, fagocita i T-limfocita koji uništavaju patogene mikroorganizme;

– kontrolišu naseljavanje bakterije Helicobacter pylori: smanjuju mogućnost njenog vezanja na sluznicu želuca i time smanjuju mogućnost nastanka želučanog čira koji je povezan s djelovanjem te bakterije;

– sprječavaju nastanak proljeva povezan s antibiotskom terapijom: antibiotici uništavaju cjelokupnu crijevnu mikrofloru što može dovesti do proljeva, a sprječava se dodatnim uzimanjem probiotika;

– poboljšavaju apsorpciju minerala: pogotovo kalcija i minerala u tragovima koji se mogu naći u raznim žitaricama.

Osim toga, probiotici smanjuju razinu kolesterola, snižavaju krvni tlak, sudjeluju u uklanjanju toksičnih tvari iz tijela, sudjeluju u proizvodnji kratkolančanih masnih kiselina.

Iako su probiotici bezopasne, "dobre" bakterije koje tijelu pomažu da ispravno funkcioniše, postoje i komplikacije koje nastaju usljed njihove neodgovarajuće upotrebe. Pojava glavobolje, nadutosti u stomaku, gasova ili zatvora su neki od češćih komplikacija uzrokovanih probiotskim sredstvima. Kako bi se one uklonile, neophodno je ili prekinuti sa unosom probiotika ili smanjiti njihovu dozu. Ukoliko se pojavi zatvor, potrebno je ishranu obogatiti biljnim vlaknima i svejžim voćem i povrćem.

I za kraj jedna zanimljivost. Poznato je da su Bugari jedni od najvećih konzumenata jogurta i ostalih mliječnih proizvoda koji u sebi sadrže velike udjele bakterija mliječne kiseline. No manje je poznato i da su zahvaljujući tome, jedan od naroda koji redovito doživljavaju duboku starost.

MOJEzdravlje