Vatreni mravi udruženi dobijaju sposobnost plutanja na vodi! Riječ je o  grupi koju čini 280 vrsta mrava, a ime su dobili po žarenju koje uzrokuje njihov ugriz.

Iako će svaki vatreni mrav dospijevši na površinu vode potonuti, ove životinje udružene u zajedničku formaciju, dobijaju nevjerovatnu sposobnost plutanja na površini vode. Čineći ‘živi splav’ mogu da prežive iznenadne poplave, česte u brazilskoj tropskoj šumi u kojoj žive, i da plutaju mjesecima prije nego što dospiju na obalu.

"Ponesu jaja, mlade mrave i namirnice – sve što im se nađe u ustima u tom trenutku, na splav sačinjen od vlastitih tijela", objašnjava Natan Mlot, doktor mašinstva u Tehnološkom institutu u gradu Džordžija, u Atlanti.

Ovaj fenomen mogao bi postati model za izradu različitih višenamjenskih robota. Zbog gustine tijela veće od vode, mravi kao pojedinci tonu, ali udruženi dobijaju sposobnost plutanja.

Kako to? Da bi istražili ovaj fenomen, naučnici su ih ubacili u kantu vode i proučavali njihovo ponašanje. Mravi su istog trena svojim tijelima formirali oblik palačinke na površini vode, stvarajući splav.

Primijetili su da su se mravi služili čeljustima, kandžama i jastučićima na nogama kako bi se držali jedan za drugog. Takođe, primijetili su da su mravi poprilično dlakavi pa su se između dlaka zadržali mjehurići vazduha.

Detaljnijim posmatranjem ustanovili su da su se, udruživanjem mrava na hrpu, njihovi vazdušni mjehurići sjedinili stvarajući jedan cjeloviti vazdušni spoj oko cijelog splava. zajedničkim vazdušnim slojem.

Iako uglavnom ne bi mijenjali položaje, kada bi se poremetila ravnoteža splava, mravi bi izmijenili svoja mjesta i tako ponovno uspostavili ravnotežu.

A koliko se čvrsto mravi međusobno drže? Snaga koju su izmjerili naučnici bila je 400 puta veća od težine samog mrava! Jedan splav je činilo oko 12.000 mrava, ali u prirodi, gdje populaciju čine stotine i hiljade mrava, ti splavovi bi mogli biti mnogo veći.