Proizvođači probiotika zarađuju milijarde eura, a još se ispituje koliko su "dobri" mikroorganizmi zapravo zdravi.

Probiotici su razni mikroorganizmi, lišeni štetnih osobina i toksičnosti, koji se gaje u laboratorijama, ali njihovo pravo dejstvo zavisi od soja, količine, kvaliteta, pa i tehnologije, odnosno od sposobnosti da živi stignu do naših crijeva, pišu Večernje novosti.

Možemo li čitanjem etikete saznamo koliko će nam probiotici iz određenog proizvoda zaista koristiti? Većina stručnjaka smatra da – ne možemo.

To ne znači da etikete baš ništa ne govore, kao ni da probiotici nemaju efekta. Na primjer, na etiketama mora da piše količina živih ćelija po gramu (ne smije da bude manje od milijardu) i koliki je minimum živih ćelija na dan isticanja trajanja proizvoda. Ako je sve to u redu, odnosno, proizvod zaista sadrži potrebnu količinu probiotika, onda ima dejstva.

Eksperimenti su pokazali da su takvi proizvodi dobri za prevenciju ili dodatak terapiji antibioticima teških problema koje izazivaju "klostridijum dificile", "rotavirus" kod djece, hemoterapija. Pomažu i poslije "morske bolesti" i drugih sličnih "bolesti putovanja".

Što se tiče drugih tvrdnji, koje se kreću od toga da su probiotici lijek za "sindrom nervoznih crijeva", do toga da su efikasni protiv sezonskih virusa uključujući i grip – one, jednostavno, nijesu dokazane. Nema nikakve potvrde da probiotici jačaju imunološki sistem – osim ako se uzimaju sa vakcinom protiv gripa, kako se nedavno našalio jedan ljekar.

Probiotici nijesu jedini "novokomponovani" dodaci namirnicima kojima se pripisuju povoljna dejstva, bez dovoljno dokaza. Recimo, fitosteroli, biljne komponente koje se dodaju hrani jer imaju svojstvo snižavanja nivoa holesterola u krvi. Stručnjaci su od prvog dana govorili da je mnogo zdravije snižavati holesterol na "klasični" način, manjim unosom određenih vrsta masnoća, jer se tako smanjuju i trigliceridi. A onda su nova istraživanja pokazala da fitosteroli mogu da budu čak i štetni. U većim količinama koje se "pakuju" u namirnice, mogu da izazivaju probleme sa srcem i krvnim sudovima.

Vrste probiotika

Acidophilus – laktobakterija koja umanjuje zatvor i nadutost.

Casei immunitas – veoma otporna mliječna bakterija koja pomaže u uspostavljanju ravnoteže crijevne flore i jača imuni sistem

CG – laktobakterija koja je korisna za liječenje virusne i dijareje kod novorođenčadi. Stabilizuje unutrašnji omotač crijeva.

LCI – i za ovu laktobakteriju se tvrdi da podstiče stvaranje antitijela i uspostavlja ravnotežu mirkoflore u crijevima.

Caseri shirota – laktobakterija koja pomaže u uspostavljanju ravnoteže mikroflore i sprječava poremećaje rada crijeva.

Casei infantis – ova laktobakterija korisna je protiv zatvora kod male djece i beba.