Rast cijena hrane i energenata mogao bi ispod granice siromaštva da gurne još 5,3 miliona stanovnika Evrope i centralne Azije.

Ovu prognozu iznio je na marginama proljećnog zasijedanja članica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB) direktor za strateška pitanja WB u regiji Teodor Alers.

"Kako zemlje regiona prevazilaze posljedice krize, rast globalnih cijena hrane i goriva donosi profit izvoznicima sirovina i otvara im nove mogućnosti, istovremeno ugrožavajući mnoge zemlje, neto uvoznike", okarakterisao je Alers stanje u regiji.

SB najviše zabrinjava situacija u Jermeniji, Gruziji, Kirgistanu, Moldaviji i Tadžikistanu čije stanovništvo ima dosta nizak nivo prihoda, prenijela je ruska državna novinska agencija Itar-Tass.

"Najsiromašniji slojevi stanovništva ovog regiona više od ostalih će osjetiti posljedice visoke inflacije cijena prehrambenih proizvoda i energenata. Njih posebno pogađa rast cijena hrane koja čini najveći dio njihove potrošačke korpe", naglasila je direktorica sektora WB za smanjenje siromaštva i ekonomsku politiku u regionu Ivona Cikata.

Prema Cikati, u najugroženijim zemljama hrana je tokom 2010. godine poskupila za više od 17 posto.

Druga strana medalje prehrambenog problema su nove mogućnosti zemalja izvoznica energetskih sirovina i prehrambenih proizvoda.

Veliki izvoznici, kao što su Azerbejdžan, Kazahstan, Rusija i Ukrajina na dobitku su zbog rasta cijena što će doprinijeti njihovom ekonomskom rastu i poboljšanju tekućih plaćanja, stabilnosti budžeta, smatra ekspert SB.