U zahtjevu se traži da UN priznaju Zemlju kao živ entitet kojim ljudi nastoje da "dominiraju i da ga eksploatišu" do tačke ugrožavanja "blagostanja i egzistencije mnogih bića". Generalna struktura predloga je preuzeta iz bolivijskog zakona o "Pravima majke Zemlje", koji je predsjednik te zemlje Eve Morales predstavio u januaru ove godine.

U tom dokumentu se prirodna bogatstva zemlje opisuju kao "blagoslov" i garantuje se serija specifičnih zakona vezana za našu planetu, od prava na život, vodu i čist vazduh do prava na popravku životnih sredina oštećenih ljudskom aktivnošću. Njime se, takođe, osniva Ministarstvo majke Zemlje i omogućava ombudsman čiji je posao da čuje žalbe zelenih aktivista i drugih grupa, uključujući državu.

"Mi ne kažemo, na primjer, ne smijete da jedete meso, jer je to protiv prava krava", kaže Pablo Salon, bolivijski ambasador pri UN. "Ali kada ljudska aktivnost razvije određeni nivo koji prijeti izumiranju vrsta, tada zaista prekidate vitalni krug prirode ili majke Zemlje. Naravno, trebaju vam rude da izdvojite gvožđe ili cink, ali postoje granice".

Bolivija je zemlja sa velikom domorodačkom populacijom čiji tradicionalni sistem vjerovanja ima sve veći značaj od izbora Moralesa, prvog domorodačkog predsjednika. Odražavajuži tradicionalna vjerovanja, predloženi globalni sporazum kaže da su ljudi izazvali "teška uništenja koja su uvredljiva za vjerovanja i tradiciju urođeničkih kultura za koje je majka Zemlja svetinja".

Takođe se kaže da "majka Zemlja ima pravo na postojanje, na očuvanje i nastavak vitalnih ciklusa, struktura i procesa koji održavaju ljudsku vrstu".

Po vjerovanju urođeničkin naroda sa Anda, planeta Zemlja ili Pačamama je centar svog života i ljudi se smatraju jednakim sa svim drugim entitetima. Debata u UN počinje dva dana prije Međunarodnog dana majke Zemlje, priznatog od strane UN, što je, takođe, još jedna Moralesova incijativa.

Bolivija je jedna od najsiromašnijih zemalja Južne Amerike u kojoj se svakodnevno mogu vidjeti problemi zbog klimatskih promjena koje uzrokuju poplave i suše, a zbog toga dolazi do nedostatka žitarica.