Liberale i konzervativce, odnosno individualce sklonije lijevoj ili desnoj strani političkog spektra, ne razdvajaju samo suprotstavljene političke ideje. Razlika koja među njima postoji je i biološka i održava se u strukturi mozga, dokazao je tim britanskih naučnika.

Rezultate svog istraživanja, u kome je učestvovalo 90 zdravih pojedinaca, objavili su u najnovijem broju naučnog časopisa Current Biology. Sve osobe koje su učestovale u istraživanju morale su se izjasniti o svom političkom opredjeljenju, nakon čega je njihov mozak podvrgnut MRI skeniranju.

Testiranje je ostavilo malo prostora za diskusiju – političko opredjeljenje direktno je povezano s biologijom!

U mozgu liberalnih osoba, pokazalo je istraživanje, istaknut je dio koji procesuira sukobljene informacije, odnosno odgovoran je za razumijevanje podataka. U mozgu konzervativaca povećana je amigdala, dio mozga koji procesuira strah i omogućava pojedincu da identifikuje prijetnju.

"I ranije smo znali da se neke psihološke osobine vezuju uz političko opredjeljenje. Ali naša studija pokazuje poveznicu takvih osobina sa specifičnom strukturom mozga", kazao je za Science Daily Ryota Kanai sa Univerziteta u Londonu, koji je sarađivao u izradu studije.

Kanai je istakao da su ih na istraživanje potakli rezultati ranijih studija, koji su takođe ukazivali da osobe liberalnog političkog opredjeljenja imaju u mozgu izraženiji centar za razumijevanje.

"To je bio prvi neuronaučni dokaz da postoje biološke razlike između konzervativaca i liberala", kaže Kanai, objašnjavajući kako liberale njihova moždana struktura uslovljava da budu otvoreniji prema novim iskustvima, dok konzervativci po prirodi strahuju od nepoznatog.

To je bila pretpostavka s kojom je Kanaijev tim ušao u istraživanje, a koju je MRI vrlo brzo potvrdio.

"Još ne možemo reći što je bilo prije. Moguće je da se takva moždana struktura ne formira u ranoj životnoj dobi, već nastaje kroz vrijeme, u skladu sa našim iskustvima", kaže Kanai.

On ističe da svakako treba imati na umu da postoje slučajevi u kojima su osobe s vremenom mijenjale političko opredjeljenje, kao i da postoje druge orijentacije osim liberalne i konzervativne.

"U principu, naše istraživanje može se primijeniti kako bi se pronašle razlike u moždanim strukturama osoba iz svih djelova političkih spektra, ne samo za jednostavnu podjelu na lijeve i desne", kaže Kanai.

On vjeruje da se upravo biologijom može i objasniti i zbog čega neke osobe ne pokazuju ni najmanji interes za politiku ili, u drugoj krajnosti, zbog čega neki korisnici kompjutera luduju za Appleom, dok se drugi ni za živu glavu ne bi odrekli svog PC-ja.

"Sve te tendencije bi se mogle povezati s načinom na koji je složen naš mozak", kaže Kanai, ali upozorava da se radi o nedovoljno istraženom području u kojem i dalje postoje mnoge nepoznanice. "Nije pretjerano vjerovatno da je politička orijentacija direktno upisana u mozgu. Potrebno je dodatno istraživanje da se tačno utvrdi na koji način struktura mozga utiče na formiranje političkog stava".