Član Odbora direktora Željezare Danijel Brol je optužio danas Vladu Crne Gore da je, zbog, kako je kazao, nekompetentnosti i neodlučnosti njenih ‘nižih’ predstavnika "dovela preduzeće u situaciju da ne može da iskoristi svoja novčana sredstva".

Iz ministartsva ekonomije i finansija je odgovoreno da u Vladi "ne postoje ‘niži’ predstavnici, već da "sve strukture koje su angažovane od strane Vlade Crne Gore na rješavanju problema u Željezari rade zajednički u cilju iznalaženja optimalnog rješenja za te probleme".

Brol je, u saopštenju za javnost, optužbi poštedio premijera Igora Lukšića i ostale ‘više predstavnike Vlade’ koji "aktivno rade na iznalaženju najboljeg rešenja za Željezaru Nikšić".

"Na osnovu Protokola o nadgledanju troškova, potreban je potpis jednog od direktora Željezare nominovanog od strane Vlade, kako bi preduzeće moglo da izvrši isplate sa ‘posebnog’ računa. Ovaj račun se koristi za praćenje trošenja sredstava koje je Željezara dobila od većinskog vlasnika kao i sredstava po osnovu kredita koje je garantovala Vlada", saopštio je Brol.

Brol je naveo "da Goran Nikolić i Dragan Darmanović, predstavnici Vlade u Odboru direktora Željezare, čiji su potpisi neophodni da bi se odobrila plaćanja, izbegavaju kontakt, što dovodi do toga da je Elektroprivreda Crne Gore zaustavila
isporuku struje, da lokalni dobavljači nisu u stanju da dobiju isplatu od Željezare i da je jedan od kupaca iz Austrije zapretio tužbom po osnovu krađe, jer Željezara nije u stanju ni da isporuči robu usled štrajka, niti da kupcu vrati deopozit koji je uzela".

"Nemogućnost pojedinaca da donesu važne odluke u ključnim trenucima će imati značajne dugoročne posledice po reputaciju Željezare i potvrđuje nedostatak razumijevanja poslovanja Željezare od strane pojedinih predstavnika Vlade", saopštio je Brol.

U saopštenju službi za odnose s javnošću ministarstava ekonomije i finansija se priznaju navodi o izostanku potpisa, ali se navodi da je Vlada tako odlučila "upravo sa ciljem da kontroliše kretanje novca za čiju nabavku je ona dala garancije".

"Nije, međutim, tačno da ‘predstavnici Vlade koji su zaduženi da prate trošenje sredstava odbijaju da se pridržavaju zakona’. Naprotiv, upravo zbog poštovanja zakonskih obaveza, predstavnici Vlade u Odboru direktora Željezare nijesu dali saglasnost na posljednju transakciju, jer obrazac koji je poslao menadžment nije bio usklađen sa kadrovskim promjenama u Vladi Crne Gore krajem prošle godine", navodi se u saopštenju iz resornih ministartsva.
 
Iz ministarstava podsječaju upravu Željezare "da ovom transakcijom nije ni predviđena isplata zarada, jer 5.000 €, koliko je namijenjeno ovom transkcijom kao ‘pomoć’ za cjelokupnu Željezaru, nije ni približno dovoljno za tu svrhu".

"Osim toga, predstavnici države u Odboru direktora su od menadžmenta Željezare zatražili pojašnjenje zašto se većina sredstava sa posebnog računa u Erste banci prenose na račun u Raiffesen banci, odakle se dalje vrše plaćanja dobavljačima u Crnoj Gori, dok se, s druge strane, dobavljači iz inostranstva plaćaju sa navedenog računa iz Erste banke. Postavlja se logično pitanje zašto se obaveze prema domaćim dobavljačima ne izmiruju sa posebnog računa u Erste banci", navodi se u saopštenju iz dva ministarstva.

U saopštenju iz dva vladina resora se ističe, na kraju, "da vlasnike Željezare ne bi trebalo da brinu predstavnici Vlade u Odboru direktora Željezare, jer su se u njihovu kompetenciju i stručnost uvjerili i radnici Željezare, kao i čitava crnogorska javnost". "Ono o čemu bi vlasnici i menadžment Željezare trebalo da razmišljaju jeste kako da obezbijede neophodna sredstva za isplatu zaostalih plata, socijalnog programa, dugovanja, nastavak investiranja, i na taj način, omoguće obnovu proizvodnje, a radnicima u tom preduzeću da rade i primaju plate".