Politička situacija u Crnoj Gori je u oči popisa analitički veoma slična referendumskoj, samo što je ulog znatno manji. Ono što je važno istaći jeste činjenica da između Crnogoraca i Srba ne postoji bilo kakva etnička distanca (ovo znamo iz istraživanja), kazao je u intervjuu Pobjedi dr Miloš Bešić, profesor Fakulteta političkih nauka i analitičar CEDEM-a.

"Suština i ujedno paradoksalnost ovog sukoba leži u činjenici da u samom narodu postoji mnogo manji problem nego što je to na nivou političkih elita. Dakle, nije riječ o etničkom, nego o političkom sukobu vezano za konstruktivističku interpretaciju crnogorskog tj. srpskog identiteta. Sa druge strane, na relaciji Bošnjak-Musliman, identitetski sukob je nešto drugačiji. Naime, ovdje je riječ o istorijski izgrađenom identitetu (Musliman) vs. novijem političkom identitetu (Bošnjak). Tako je dominantna politička elita ovog korpusa i vjerski i politički dominantno na bošnjačkoj poziciji, dok većina pripadnika ovog korpusa istorijski insistira na svom muslimanskom identitetu", rekao je Bešić, prenosi RTCG.

"Ova situacija je manje više identična kao i na prošlom popisu i svodi se na insistiranje političke elite da se identitet uskladi sa savremenim trendovima novog političkog i nacionalnog identiteta koji je situiran u, po njima, matičnoj državi Bosni. Međutim, i ovdje je važno reći da se ne radi o etničkom sukobu, već je riječ o političkoj konstrukciji nacionalnog identiteta", dodao je on.