Čelnici 17 zemalja eurozone dogovorili su se danas u ranim jutarnjim satima, nakon maratonskog vanrednog sastanka na vrhu, koji je počeo u petak naveče, da se stvarni zajmodavni kapaciteti Evropskog fond za finansijsku stabilnost (EFSF) povećaju na 440 milijardi eura.

Taj fond na papiru je imao 440 milijardi eura, ali je mogao posuditi samo 250 milijardi eura.

Takođe je dogovoreno da će Evropski stabilizacioni mehanizam (ESM), koji će od sredine 2013. godine zamijeniti EFSF, raspolagati sa 500 milijardi eura.

Dogovoreno je, što se smatra najdalekosežnijom mjerom, da taj fond može na tržištu kupovati obveznice zemalja članica u finansijskim teškoćama, pod uslovom da ta zemlja donese program ozdravljenja svojih finansija i da ga striktno sprovodi, čemu se do sada protivila Njemačka.

Čelnici eurozone takođe su se dogovorili da se Grčkoj smanje kamate na zajmove koje je dobila iz euvopskog fonda s prosječnih 5,2 posto na 4,2 posto i produži razdoblje otplate s tri na sedam i pol godina.

S druge strane, nije prihvaćen sličan zahtjev Irske, jer ta zemlja odbija da poveća poreze na dobit poduzeća.

Dogovor o mjerama za obranu eura postignut je nakon što je ranije načelno usuglašen pakt za euro, koji treba da spriječi izbijanje dužničkih kriza u euro zoni.

Pakt predviđa jačanje konkuretnosti evropske ekonomije, povećanje zaposlenost, održive javne finansije i veću usklađenost poreskih politika zemalja članica.

Riječ je o načelnom dogovoru i potrebno je još dogovoriti sve pojedinosti što bi trebalo da bude gotovo do sljedećeg redovnog samita EU, 24. i 25. marta, prenosi Hina.