Inicijativom se traži od Ustavnog suda da pokrene postupak ispitivanja ustavnosti i poništi članove 21 i 28 Zakona, koji propisuju obavezu za sve osobe obuhvaćene popisom da odgovore na sva pitanja i to tačno i potpuno, što uključuje i pitanja o vjeroispovjesti i nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti.

Član 28 predviđa novčanu kaznu do dvadeset minimalnih plata za one koji to ne učine.

Akcija za ljudska prava ističe "da je ljudsko pravo svakoga da se nacionalno, odnosno etnički i vjerski ne opredjeli, odnosno da ne izrazi svoju opredjeljenost".

"Iako se u popisnom obrascu ("popisnica"), objavljenom na internet stranici MONSTAT-a, uprkos spornim članovima Zakona, neposredno primjenjuje Ustav, pa se u rubrici pod tačkom 14 "vjeroispovjest" objavljuje upozorenje da lice nije dužno da se izjasni o svojoj vjeroispovjesti pozivom na čl. 64 Ustava, isto upozorenje je izostalo u rubrici "Nacionalna, odnosno etnička pripadnost". Pretpostavljamo da je ovo zbog toga što Ustav Crne Gore, za razliku od ranijih Ustava Republike Crne Gore i Povelje o ljudskim i manjinskim pravima Srbije i Crne Gore, ne predviđa izričito pravo da se ne izjasni o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti. Međutim, sloboda da se izrazi takva pripadnost, koju Ustav garantuje u članu 79, tačka 1 (Zaštita identiteta, u okviru manjinskih prava) podrazumijeva i slobodu da se ona ne izrazi. To pravo je izričito garantovano članom 3, stav 1 Okvirne konvencije o zaštiti nacionalnih manjina, koja obavezuje Crnu Goru da obezbijedi da svako ko odluči da se nacionalno ili etnički opredijeli ili ne opredijeli zbog toga ne snosi štetne posljedice", objašnjava Akcija za ljudska prava.