Piše: mr Aleksandar Saša Zeković

Javno sam ukazao da primjena Zakona o zaštiti imovine i lica nije odgovarajuća i u praksi se tolerišu brojne zloupotrebe i nepravilnosti koje direktno idu na štetu bezbjednosti i ljudskih prava građana Crne Gore.

Poslove zaštite, vrlo često, obavljaju lica bez dozvole i stručne osposobljenosti. Registrovao sam i nekoliko primjera da se protiv lica koja su u ulozi zaštitara vode prekršajni i krivični postupci. Ima i primjera da zaštitari osobama kod kojih je nastupila tjelasna povreda, usljed primjene ovlašćenja, nijesu pružili prvu pomoć niti su o incidentu

obavijestili policiju. Zabrinjavajuće je što se zakonska obaveza o podnošenju izvještaja o primjeni ovlašćenja ne poštuje u praksi.

Zakonom o zaštiti lica i imovine propisano da nadzor nad sprovođenjem zakona  i propisa donesenih na osnovu njega vrši Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave preko ovlašćenog službenog lica, dok Uprava policije izdaje dozvole za vršenje poslova zaštite fizičkim licima odnosno izdaje odobrenja za obavljanje djelatnosti zaštite pravnim licima.

Od oktobra 2010. UP je, u okviru svojih nadležnosti, pojačala aktivnosti u cilju suzbijanja pojave da poslove fizičkog obezbjeđenja vrše lica bez dozvole za vršenje poslova zaštite. Do sada je izvršena kontola 9 privrednih društava koja obavljaju djelatnost zaštite i 46 fizičkih lica na poslovima zaštite. Zbog utvrđenih nepravilnosti nadležnom organu su podnijeti zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka za 19 lica zbog počinjenog prekršaja iz člana 4 Zakona o zaštiti lica i imovine (vršenje poslova fizičke zaštite bez dozvole nadležnog organa), kao i za jedno pravno lice i odgovorno lice u tom pravnom licu zbog počinjenog prekršaja iz člana 31 Zakona o oružju ( davanje na upotrebu oružja licu koje vrši poslove  fizičke  zaštite, a koje ne ispunjava uslove  iz člana 17 Zakona o oružju). Ovakav pristup je, tvrde u UP, rezultirao višestruko uvećanom broju pokretanja postupaka za dobijanje odgovarajućih dozvola za vršenje poslova fizičke zaštite. 

Od Uprave policije (UP) zatražio sam i da provjeri da li lica angažovana na poslovima fizičkog obezbjeđenja u diskoteci  "Maksimus" u Kotoru zadovoljavaju propisane uslove za obavljanje poslova zaštite  odnosno da li je  pomenuta diskoteka angažovala neko od  privrednih društava ili preduzetnika koja obavljaju djelatnost zaštite, kao i da provjeri da li su lica angažovana na poslovima obezbjeđenja  u navedenom objektu u noći  između 31.01.2010/ 01.01.2011. godine zadovoljavala zakonom propisane uslove za vršenje poslova zaštitara.

Pomoćnik direktora Nikola Janjušević obavijestio me je da je Uprava policije operativnim provjerama na terenu i uvidom kroz odgovarajuće evidencije, utvrdila sljedeće:

1. Diskoteka "Maksimus" iz Kotora nije ugovorno angažovala nijedno privredno društvo  koje posjeduje odobrenje za obavljanje djelatnosti zaštite.

2. UP nije od strane bilo kojeg privrednog društva  koje obavlja djelatnost zaštite obaviještena da je zaključila ugovor o pružanju usluga zaštite sa diskotekom "Maksimus".

3. Prilikom dočeka Nove 2011 godine diskoteka "Maksimus" je u cilju fizičkog obezbjeđenja anagažovala četiri lica.

4. Provjerom kroz evidencije za koje je nadležna Uprava policije u smislu člana 43 citiranog zakona, utvrđeno je da samo jedno od ova četiri lica posjeduje  dozvolu sa vršenje poslova fizičke zaštite u skladu sa članom 24. Zakona o zaštiti lica i imovine.

Odgovorno tvrdim da policija ne raspolaže tačnim podatkom o broju lica koja su za doček Nove godine bila angažovana na poslovima zaštite u diskoteci »Maksimus«. Toliki objekat pokriti sa svega četiri zaštitara, pri povećanom riziku različitih konfliktnih situacija, predstavlja, ukoliko je podatak istinit, i ozbiljnu prijetnju bezbjednosti posjetilaca.

Vrlo često zaštitarske poslove obavljaju službenici policije, posebno pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ). Njihovo angažovanje se na različite načine prikriva. Pozivam građane da prijave one policajce koji obavljaju poslove zaštite u različitim privatnim poslovnim objektima.

Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave, kao mjerodavni organ, u saradnji sa Upravom policije mora poboljšati napore kako bi se povećala zakonska disciplina, spriječile brojne zloupotrebe i spriječila od daljeg obavljanja poslova zaštite ona lica koja ne zadovoljavaju propisane uslove.

*Istraživač kršenja ljudskih prava u Crnoj Gori