WikiLeaks nam je pomogao shvatiti da nijedna tajna nije zaštićena

Piše: Sloboda izražavanja

Šok izazvan objavom tajnih američkih diplomatskih bilježaka koje su skupina WikiLeaks i njezin osnivač Julian Assange učinili dostupnima milijunima korisnika, podsjeća na aferu Napster iz 1999. godine kada je glazbenu industriju uzdrmalo postavljanje i besplatno korištenje stotina tisuća pjesama na internetu.

Mediji, vlade i stručnjaci pitaju se hoće li WikiLeaksova otkrića polučiti sličan učinak u diplomaciji i transparentnosti slobode izražavanja.

Kada je krajem studenog počeo objavljivati niz od 250.000 diplomatskih bilježaka, WikiLeaks je težio ukazati na proturječje između službenog stajališta Sjedinjenih Američkih Država i onoga "što se izgovara iza zatvorenih vrata".

Granica između koristi i štete tanka je, drži američki stručnjak za socijalna i ekonomska pitanja Clay Shirky jer građani u demokratskim zemljama "imaju pravo znati što njihova zemlja govori u njihovo ime", no "s druge strane ne može sve biti savršeno transparentno".

Suosnivač političko-tehnološkog bloga techPresident.com Andrew Rasiej drži da je WikiLeaks "uveo internet u novo doba", kako se to dogodilo s aferom Napster.

Kad se stanje smiri američka vlada "priznat će da tajnama treba pribjegavati samo u rijetkim prigodama", nada se Rasiej, ali strahuje da bi vlade "mogle posegnuti za lijekom koji bi bio štetniji od same bolesti".

Stručnjak za kibernetičku sigurnost James Lewis drži da se vodstvo WikiLeaksa "vjerojatno vodilo dobrim nakanama, no da bi se one mogle okrenuti protiv njih" jer će se ljudi zapitati "je li takvo ponašanje bilo razumno i većina će ih odgovoriti niječno".

"WikiLeaks nam je pomogao shvatiti da nijedna tajna nije zaštićena", piše medijski stručnjak Jeff Jarvis na svome blogu Buzzmachine.com i zaključuje da "s internetom moć prelazi iz ruku onih koji drže tajne u ruke onih koji ih otkrivaju".

Business.hr