o unapređenju ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori
Piše: Učesnici okruglog stola \'Ljudska prava u Crnoj Gori – izazovi institucionalne zaštite\’
Polazeći od osnovnog principa da je za izgradnju Crne Gore kao građanskog društva organizovanog na principima vladavine prava i ustavne demokratije preduslov poštovanje i zaštita ljudskih prava i sloboda, kao temeljnih i univerzalnih vrijednosti;
Smatrajući neophodnim da ljudska prava i slobode budu ne samo priznati u pravnom poretku države i usklađeni sa evropskim standardima, već i da se obezbijedi njihova potpuna primjena i nadzor nad primjenom;
Zalažući se za Crnu Goru kao državu zasnovanu na punoj i neselektivnoj vladavini prava, efektivnoj zaštiti prava i interesa svih gradjana/ki, zaštiti javnog interesa, kontrolisanoj i smjenjivoj vlasti, socijalnoj pravdi, solidarnosti, rodnoj ravnopravnosti, održivom i uravnoteženom regionalnom razvoju, očuvanju prirode, eliminaciji svih obilika diskriminacije;
povodom 60 godina od dana proglašenja ljudskih prava
usvaja se
D E K L A R A C I J A
o unapređenju ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori
Svaki čovjek u Crnoj Gori, bez obzira na pol, etničku i nacionalnu pripadnost, vjeroispovjest, jezik, političko ili drugo opredjeljenje, socijalni ili imovinski položaj ili bilo koju drugu posebnost ili lično svojstvo, mora biti jednak u pravima i slobodama i pred zakonom, i uživati djelotvornu pravnu zaštitu u slučaju njihove povrede ili ugrožavanja.
Država Crna Gora, kao članica Ujedinjenih nacija i Savjeta Evrope obavezna je izgraditi djelotvorne mehanizme nadzora nad primjenom međunarodnih i domaćih pravnih propisa o ljudskim pravima i slobodama, u cilju njihove potpune, jednake i blagovremene primjene.
Slobodan je samo onaj čovjek kome su potpuno zaštićena prava i slobode i samo tako se može graditi demokratsko i prosvijećeno društvo.
Shodno navedenom, a u cilju unapređenja ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori neophodno je ispuniti sljedeće preporuke:
– Ustavnim amandmanima izmjeniti Ustav u dijelu odredbi koje se odnose na oblast pravosuđa u cilju ostvarenja pune nezavisnosti sudijske funkcije,
– inovirati postojeće zakone o sudovima, državnom tužilaštvu i sudskom savjetu;
– obezbjediti blagovremenu i djelotvornu sudsku zaštitu kako dugo trajanje postupaka ne bi obesmislilo ostvarenje pravde;
– okončati sudske i druge postupke koji se odnose na ratne zločine i zločine protiv čovječnosti;
– eliminisati sve oblike mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, posebno u postupcima prema licima lišenim slobode;
– Obezbjediti puno poštovanje i efektivnu zaštitu prava pripadnika manjina;
– obezijediti srazmjernu zastupljenost manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u drzavnim organima, organima lokalnih samouprava i javnim sluzbama
– omogućiti punu primjenu zakona koji se odnose na prava lica sa invaliditetom;
– obezbijediti kvalitetniju socijalnu uključenost romske populacije;
– unaprijediti legislativu za zaštitu prava i poboljšanje položaja raseljenih lica;
– ratifikovati Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih lica od prinudnog nestanka i Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika – migranata i članova njihovih porodica;
– obezbjediti puno poštovanje i zaštitu prava pripadnika LGBT populacije;
– Obezbjediti puno poštovanje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava svakog čovjeka, kako bi blagostanje bilo zajednička kategorija;
– zaštititi pravo na sindikalno organizovanje i djelovanje, kao i spriječiti povrede prava na štrajk i javna okupljanja;
– eliminisati diskriminaciju u državnoj administraciji i drugim javnim institucijama po osnovu političkog uvjerenja i pojavu mobinga na radom mjestu;
– Obezbijediti puno postovanje zenskih ljudskih prava i povećati zastupljenost žena u političkom životu;
– Obezbijediti punu zaštitu prava dijece, trudnica, starih lica i lica sa invaliditetom na zdravstvenu zaštitu iz javnih prihoda;
– obezbijediti punu zaštitu porodice kao prirodnog zaštitnika djeteta i eliminisati porodično nasilje;
– obezbijediti mehanizme zaštite i adekvatne primjene prava na besplatno osnovno školovanje;
– Uspostaviti efektivnu institucionalnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala;
– bez izuzetka štititi nepovredivost privatne svojine i svojinskih prava;
– Efektivno zaštiti medijske slobode i slobodan pristup informacijama;
– Zaštititi pravo na zdravu životnu sredinu;
– Omogućiti svim vjernicima i vjerskim zajednicama ravnopravnost u ostvarenju ustavom utvrđenih prava i slobode.
Učesnici okruglog stola:
Ljudska prava u Crnoj Gori – izazovi institucionalne zaštite
Podgorica, 10-ti decembar 2010 godine







0 Comments