Zabrinutost zbog ograničenog karaktera sporazuma

by | sep 15, 2010 | Analize&Mišljenja | 0 comments

Saopštenje crnogorskih i hrvatskih organizacija za ljudska prava

Orgaacije ANIMA, Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje, Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava i Documenta, Građanski odbor za ljudska prava i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek izražavaju svoju zabrinutost zbog ograničenog karaktera Sporazuma o izručenju između Crne Gore i Hrvatske, koji ne omogućava izručenje vlastitih državljana okrivljenih i za ratne zločine. Po mišljenju članova ovih organizacija to je ozbiljan propust, koji bi se moglo i trebalo ispraviti iz sljedećih razloga:

1.         Nedjela vezana za ratne zločine su u pravilu najteža krivična djela (Sporazum predviđa mogućnost izručenja samo za djela organizovanog kriminala i korupcije) i neprocesuiranje izvršilaca ratnih zločina još uvijek opterećuje brojne porodice i čitavo društvo u obje države.

2.         Uključivanje mogućnosti da se izruče vlastiti građani i zbog optužbi za ratne zločine bilo bi u skladu s načelima pravednosti jer se radi o najtežim zločinima, bio bi to i doprinos izgradnji međusobnog povjerenja i značajan korak ka raščišćavanju događaja iz prošlosti koji opterećuju obje države.

3.         Potencijalna mogućnost izručivanja vlastitih građana optuženih za ratne zločine u drugoj zemlji bio bi podsticaj za intenzivniji rad domaćih pravosuđa (npr. Crna Gora još uvijek nije procesuirala ni jednu osobu zbog ratnih zločina izvršenih na teritoriju Hrvatske, posebno u vezi sa opsadom Dubrovnika, niti je nadležno državno tužilaštvo sprovelo djelotvornu istragu.)

4.         Takva klauzula u Sporazumu bila bi u skladu s praksom EU. Europski nalog za hapšenje omogućava izručenje vlastitih državljana državi članici koja ih traži zbog krivičnih djela u koja, prema težini djela i mogućoj kazni, ratni zločini svakako spadaju.

Prijedlog gore navedenih organizacija je da se u Sporazum o izručenju okrivljenih između Crne Gore i Hrvatske uključi mogućnost izručenja i osoba optuženih za ratne zločine.

  • Ljupka Kovačević, koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
  • Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorka Akcije za ljudska prava
  • Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje
  • Velija Murić, predsjednik Crnogorskog komiteta za ljudska prava
  • Vesna Teršelič, voditeljica, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
  • Zoran Pusić, Građanski odbor za ljudska prava Zagreb
  • Katarina Kruhonja, Centar za mir i nenasilje i ljudska prava Osijek

0 Comments

Submit a Comment