Najvažnija među mjerama dogovorenim u švajcarskom gradu Bazelu je zahtjev bankama da raspolažu mnogo većim rezervama kapitala.

Ključna odluka je da će količina osnovnog kapitala – novca koji doprinose dioničari i profita koji banke ostvaruju – biti povećana više nego trostruko u odnosu na obim njihovih zajmova i investicija, sa dva na sedam procenata.

Dogovoreni paket predloga će biti stavljen na dnevni red samita Grupe 20 industrijskih najrazvijenijih zemalja svijeta u novembru u Južnoj Koreji.

Ako ove mjere budu politički odobrene, kao što se očekuje, onda će regulatori početi da ih primjenjuju i u pojedinačnim zemljama.

Prvi čovjek Evropske centralne banke Žan Klod Triše je rekao da nova pravila – inače sada pod nazivom Bazel 3– predstavljaju fundamentalno jačanje globalnih finansijskih standarda.

Američka Centralna banka je saopštila da dogovor omogućava stabilniji bankarski sistem, otporniji na finansijske rizike.

No mnogi posmatrači su skeptični, među njima i Sajmon Džonson, bivši glavni ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda, sada profesor na Univerzitetu MIT.

"Čak i oni koji su sa pesimizmom gledali na ovaj proces, biće razočarani… Ovo je prvi put, nakon dugo vremena, da su finasijski regulatori pokušali da banke dovedu u red i nijesu obavili posao. U ovom paketu nema ničega što bi vas dodatno uvjerilo da naredne finansijske turbulencije neće biti brutalne kao one koje smo preživjeli", rekao je  Džonson, prenosi BBC.