Sve vrste životinja podložne su smrtonosnim tjelesnim invazijama različitih parazita. Nedavno je David P Hughes sa Sveučilišta u Exeteru otkrio zanimljiv slučaj parazita koji doslovno preuzima kontrolu nad umovima svojih žrtava. "List koji smo pronašli pokazuje jasne znakove dobro poznatog parazita, gljivice koja inficira mrave, a potom manipulira njihovim ponašanjem."
Spore gljivice vrste Ophiocordyceps unilateralis ulaze u organizam mrava vrste Camponotus leonardi, u njima se razvijaju i rastu te otpuštanjem specifičnih kemijskih tvari uzrokuju promjenu ponašanja mrava. Oni napuštaju svoje kolonije i počinju tražiti listove biljaka koje rastu na određenoj visini, gdje se osiguravaju idealni uvjeti temperature i vlažnosti za razmnožavanje parazita koji ih je zarazio. U završnoj fazi infekcije, kada mrav pronađe odgovarajući list, veoma snažnim ugrizom rastvara jednu od većih žila lista. Mrav zagrize list toliko jako da mu se čeljusti stisnu i zaglave, zbog čega se više ne može micati. Brzo nakon toga mrav umire, a njegovo tijelo ostaje u istom položaju, omogućavajući gljivici dovoljno vremena za rast i razvitak spora, kojima će se zaraziti drugi mravi. Na ovaj se način zaraze i umiru deseci mrava u kratkom vremenu. "Katkad nalazimo groblja koja sadrže od 20 do 40 mrava na kvadratnom metru, uvijek na određenoj visini od tla, koja gljivicama odgovara", pojašnjava Hughes. Nakon uginuća mrava, gljivica proizvodi sve više novih spora koje mravu izlaze iz glave (na fotografiji desno), a tijekom noći se raspršuju, zaražavajući tako nove mrave.
Takav "smrtonosni ugriz", kako su ga nazvali znanstvenici, ostavlja veoma upečatljiv i karakterističan trag na listovima (fotografija lijevo), što je i nagnalo znanstvenike na daljnje istraživanje pronađenog fosiliziranog lista, kako bi potražili dokaze o spomenutoj gljivici. Na listu, otkrivenom u poznatom nalazištu Messel Pit u Njemačkoj, uspjeli su dokazati da je "smrtonosni ugriz" doista nastao pod utjecajem gljivice Ophiocordyceps unilateralis te mu odredili starost od čak 48 milijuna godina. Naravno, kad se jednom ovakvi evolucijski mehanizmi usavrše, nemaju pretjeranu tendenciju mijenjanja. Hughes pojašnjava kako je "pronađeni uzorak gotovo identičan tragovima uzoraka koje nalazimo i danas u ovom odnosu parazita i domaćina." Ujedno, to ovaj nalaz čini i najstarijim poznatim dokazom ovog tipa iznimno zanimljive, manipulativne strane prirode.
0 Comments