Saopštenje Mreže za afirmaciju nevladinog sektora

Piše: Vuk Maraš*

Iako je Evropska Komisija u komentarima na Strategiju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala jasno naglasila da svi njeni djelovi koji se tiču uloge civilnog društva i medija u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala moraju biti usaglašeni sa stavovima predstavnika NVO i medija, Vlada je ipak odlučila da odbije njihova mišljenja koja su dostavljena kroz javnu raspravu o Strategiji.

Štaviše, kako je Akcioni plan koji proizilazi iz Strategije rađen u potpunoj tajnosti od strane Vlade  on u dijelu koji se odnosi na civilno društvo i medije ne sadrži niti jedan prilog koji je dala neka nevladina organizacija, ili predstavnik nekog od nezavisnih medija u Crnoj Gori. 

Zbog toga je očigledno da je Vladin Akcioni plan za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, napravljen samo i isključivo kako bi se dobio štrik u Briselu, a ne kako bi se predvidjele ozbiljne reforme u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, i da i dalje neće prepoznati ono što je nesporno, a što očigledno jedino Vlada Crne Gore ne želi da vidi – da novinari i aktivisti NVO u Crnoj Gori rade u uslovima velike bezbjedonosne ugroženosti.

U Akcionom planu je moralo biti prepoznato da se aktivisti nevladinog sektora i novinari koji istražuju slučajeve korupcije i organizovanog kriminala, suočavaju se pritiscima kako državnih institucija i njhovih predstavnika, tako i kontraveznih pojedinaca čije poslovanje istražuju. U prethodnom periodu bilo je više slučajeva da su novinari koji istražuju korupciju I organizovani kriminal i njihovi urednici bili izloženi bezbjedonosnim rizicima. Glavni urednik jednog dnevnog lista je ubijen, a to ubistvo još uvijek do kraja nije rasvijetljeno, niti je poznato ko su bili njegovi nalogodavci.

Fizički napadi na novinare nisu adekvatno istraženi, zahvaljujući neprofesionalnom i nesavjesnom odnosu tužilaštva i policije, koji su u pojedinim slučajevima napasnike pokušali predstaviti kao žrtve. Naime, umjesto saradnje sa civilnim društvom, najviši predstavnici državnih institucija zaduženih za borbu protiv korupcije i organizovaniog kriminala optužuju predstavnike civilnog društva za špijunažu, privode novinare i aktiviste nevladinog sektora na „informativne razgovore", a u prošlosti su bili zabilježeni i slučajevi hapšenja aktivista NVO.

Posebno je zabrinjavajuće etiketiranje pojedinih medija i NVO da rade protiv interesa države i granana, te njhovo šikaniranje od strane raznih inspekcijskih i drugih organa. Istovremeno, predstavnicima medija sudovi izriču visoke novčane kazne za klevetu i uvredu i obavezuju na plaćanje visokih obeštećenja po osnovu nematerijalne štete. Suprotno presudava Evropskog suda za ljudska prava, a ova praksa se sve više proširuje i na aktiviste NVO sektora. Inicijatori sudskih postupaka ua klevetu su najčešće bili javni funkcioneri, ali i lica koja pripadaju strukturama organizovanog kriminala.

Imajući su vidu da policija i tužilaštvo nisu u stanju da razriješe brojna ubistva, uključujući i ubistvo glavnog i odgovornog urednika dnevnih novina „Dan", a da državni zvaničnici sve češće iznose prijeteće izjave na račun medija i NVO, može se konstatovati da aktivisti civilnog društva djeluju u okolnostima visokog bezbjedonosnog rizika i da ne mogu očekivati zaštitu od institucija sistema. Istovremeno, Vlada usvaja Strategiju o saradnji sa NVO, što se u ovom kontekstu može ocijeniti samo kao licemjeran pokušaj fingiranja demokratizacije.

* Direktor Monitoring programa MANS

Napomena: Naslov je dao PCNEN