"Svjesni da Nacionalni program razvoja kulture treba da predstavlja viziju razvoja kulture Crne Gore za narednih pet godina, koja bi trebalo da doprinese dostizanju evropskih standarda i ukupnom razvoju društva i unapređenju razvoja kulture, ocjenjujemo da Nacrt ne nudi kvalitetnu analizu postojećeg stanja, pa samim tim ne omogućava kvalitetno zaključivanje šta je to što bi trebalo učiniti da bi se stanje u kulturi popravilo", navodi se u mišljenju Fondacije.

Fomos Montenegro, na čijem je čelu Predrag Malbaša, je saopštila, učestvujući u javnoj raspravi, da "nije saglasna sa predloženim rješenjima, nejasno odabranim ciljevima i prioritetima, koji u dovoljnoj mjeri ne poštuju kapacitete i potrebe Crne Gore". Oni smatraju da će "crnogorski građani brigu o crnogorskoj kulturi ozbiljno shvatiti samo ako postoji kvalitetna strategija, jasni ciljevi, precizne mjere, nadležna tijela, mehanizmi, utvrđeni rokovi i vidljivi indikatori."

Fomos Montenegro je resornom ministarstvu skreće pažnju na sljedeće činjenice:

"1. Nacrt nije urađen u skladu sa Zakonom o kulturi (član 7, tačke 1, 4, 6, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18). Takođe, shodno članu 8, ovog zakona bilo je potrebno navesti koji su to predstavnici naučnih i stručnih institucija, strukovnih udruženja, sindikata i drugih subjekata iz oblasti kulture bili uključeni u izradu ovog dokumenta i njihova imena navesti u preambuli ili drugom prigodnom mjestu.

2. Nacrt ne sadrži elementarne podatke koji se tiču statističkih podataka bitnih za objektivnu ocjenu postojećeg stanja u svim oblastima (kao na primjer broj lokalnih institucija, zaposlenih, programa, posjetilaca, finasija).

3. Nacrt nije tretirao crnogorski jezik, spomen-obilježja, dijasporu, Maticu crnogorsku, manjinske narode, romsku populaciju, multimedijalne i audio vizuelne umjetnosti, operu, balet, folklor, knjižare, đačke eksurzije, kulturne maršute, volonterizam.

4. Nacrt je nepotpuno tretirao međunarodnu saradnju, razvoj kratkog, dokumentarnog i animiranog filma, informacione sisteme, dostupnost kulture starijim licima, dostupnost arhivske građe, kulturni turizam, saradnju sa nevladinim organizacijama, zapošljavanje lica sa invaliditetom, finansiranje, nematerijalna kulturna dobra, prostorne kapacitete, arheološko rekognosciranje.

5. Nacrt je metodološki loše koncipiran i u toj ravni postoji mnogo nelogičnosti u dijelu odabira ciljeva, prioriteta, mjera. Nacrt sadrži neprimjereni broj gramatičkih i slovnih grešaka što daje i dodatno lošu sliku o ozbiljnosti u pristupu ovom dokumentu.

6. Nacrt je prepun uopštenih fraza i floskula koje nijesu potkrepljene ni jednim statističkim podatkom i više su opšteg nego ozbiljnog i suštinskog karaktera.

7. Poseban problem svakako je nedostatak Akcionog plana koji nije sastavni dio ovog dokumenta pa se za najveći broj mjera ne može ni nasluti čija će biti obaveza njegovog sprovođenja.

8. Po našem mišljenju najbolji i najkvalitetni dio predloženog Nacrta je njegov Uvod (strana 4-10) i Fomos Montenegro podržava i pohvaljuje autore ovog dijela Nacrta.

9. Fomos Montenegro uvažava napore svih nažalost anonimnih autora ovog dokumenta, cijeneći njihov trud, napor i rad, kao i namjeru Ministarstva kulture da pristupi izradi ovako značajnog dokumenta ali ostaje pri stavu da ovaj dokument u ovakvoj formi i sadržaju kao i svojim kvalitetom ni približno ne može predstavljati ili biti Nacionalni program razvoja kulture 2011-2016."

U nastavku mišljenja Fomos Montenegro zaključuje:

"Nacionalni program kulture treba da nastane kao plod rada kulturnih poslanika koji će podijeljeni u više radnih timova analizirati postojeću situaciju, utvrdili ključne probleme i moguće pravce razvoja te na kraju odredili prioritete i ključne pravce djelovanja Crne Gore u narednom petogodišnjem periodu. Radni timovi trebaju biti podijeljeni prema užim specijalnostima za brojna područja:muziku, film, pozorište, muzeje, arhive, biblioteke, materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, kulturni amaterizam, književnost, izdavaštvo, kulturu manjinskih naroda, galerije, novu medijsku kulturu, ustanove u kulturi, biblioteke, međunarodnu saradnju, sponzorstva u kulturi, medijsku promociju kulture i tako dalje.

U svom radu ovi timovi morali bi biti fokusirani na analizu untarašnjih snaga i slabosti kulturnog sektora a ne bi smjela izostati ni analizap olitičkih, ekonomskih, društvenih i tehnoloških faktora u kojima se nalazi kulturni sektor.

Cijeli proces izrade Nacionalnog programa kulture trebao bi biti dostupan javnosti na način što bi se mogao pratiti putem web stranica a morao bi se omogućiti pristup zapisnicima sa ključnih sastanaka radnih grupa ili zapisnicima Nacionalnog savjeta za kulturu koji bi morao shodno članu 9. Zakona o kulturi u više navrata analizirati tekst Naionalnog programa kulture."