Četvoro predstavnika civilnog sektora je uputilo danas pismo podrške pomilovanju advokata Budislava Minića, iz Kolašina, pravosnažno osuđenog na kaznu zatvora od četiri mjeseca za krivično djelo pronevjera iz čl. 420, st. 2, u vezi stava 1 KZ CG

Poštovani gospodine Vujanoviću,

članovi porodice advokata Budislava Minića, iz Kolašina, pravosnažno osuđenog presudom Višeg suda u Bijelom Polju, Kž. Br. 102/09 od 26.08.2009. godine na četiri mjeseca zatvora zbog krivičnog djela Pronevjera iz čl. 420, st. 2, u vezi stava 1 KZ CG, podnijeli su Vam dvije molbe za njegovo pomilovanje, 6. i 20. februara ove godine, u kojima su istaknute posebno zahtijevne porodične obaveze gospodina Minića.

Gospodin Minić podnio je predstavku Evropskom sudu za ljudska prava 26. 4. 2010. godine zbog povrede prava na pravično suđenje, garantovanog članom 6, st. 1 i 3 Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Savjeta Evrope (Evropske konvencije o ljudskim pravima), kao i članom 32 Ustava Crne Gore.

Gospodin Minić je zahtijevao od Evropskog suda da odredi i privremenu mjeru kojom bi se od Crne Gore zahtijevalo da odloži izvršenje zatvorske kazne dok Evropski sud za ljudska prava ne odluči o predstavci, kako ne bi došlo do nenadoknadivih štetnih posljedica za gospodina Minića i njegovu porodicu, pogotovo majku i petoro djece koji neposredno zavise od njegove finansijske i fizičke pomoći. Podsjećamo i da je gospodin Minić ugledan advokat i višegodišnji aktivista u projektima unapređenja demokratije i ljudskih prava, pa bi izvršenje ove problematične zatvorske kazne imalo i širi negativan efekat na političke i građanske slobode u Crnoj Gori.

Pismo sa istom argumentacijom koje upućujemo i Vama, uputićemo i Evropskom sudu za ljudska prava u vidu podrške zahtjevu gospodina Minića za određivanje privremene mjere.

Na osnovu uvida u spise krivičnog predmeta u kome je pravosnažno osuđen gospodin Minić, smatramo da postoje ozbiljni razlozi za sumnju u stručno i savjesno postupanje vještaka i sudija u ovom predmetu i nalazimo da predstavka koju je gospodin Minić podnio Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu ima opravdanih razloga za uspjeh prvenstveno iz sljedećih razloga:

– osnovni dokaz na kome se temelji osuda optuženog gospodina Minića za pronevjeru iznosa od 7.191,00 njemačkih makara (DM), tj. razlike u vrijednosti dobijene donacije Vlade SR Njemačke za kompjutersku opremu i stvarne vrijednosti nabavljene opreme, jeste nalaz vještaka finansijske struke, gospodina Ilije Bubanja koji je 2007. godine od suda dobio zadatak da ocjeni vrijednost koju je nabavljena kompjuterska oprema, prema popisu suda, imala 2000. godine. Iz nalaza vještaka proizilazi da on očigledno nije posjedovao odgovarajuću stručnost za vještačenje kompjuterske opreme, jer je oznaku disk jedinice, CD-ROM  "LG52xMAX", koja je oduvjek činila samo dio računara, što je i na internetu moguće provjeriti, tretirao kao oznaku "procesora" računara, "čiju" je onda vrijednost očigledno paušalno procjenio na iznos od 1.000,00 DM. Na temelju samo ove procjene, zaključeno je da je optuženi pronevjerio iznos od 3.750,00 DM. Upoznati smo sa pisanim priznanjem gospodina Bubanje o ovoj ozbiljnoj grešci i drugim propustima njegovog vještačenja (korišćenje navodnog cjenovnika preduzeća "ELTA" iz Srbije koje se nikada nije bavilo distribucijom kompjuterske opreme, o čemu je naknadno izdalo potvrdu), kao i činjenici da prilikom vještačenja nije neposredno izvršio uvid u opremu, već u "netačne i nepotpune podatke koje je dobio od suda", zbog čega je potpisao saglasnost da u ponovljenom postupku pred sudom objasni svoje greške;

– sve i da je do pronevjere došlo, oštećena je u ovoj stvari mogla biti jedino Vlada SR Njemačke, a nikako osnivač "Ozon" radija, DOO "Info-kol" iz Kolašina, čiji direktor u vrijeme izvršenja osporenih radnji optuženi gospodin Minić nije ni bio, iako se u presudi suda on navodi u tom svojstvu. Međutim, Vlada SR Njemačke nikada nije pokrenula nikakav postupak protiv gospodina Minića ili "Ozon" radija, odnosno DOO "Info-kol", nego je izvještaj o realizaciji donacije očigledno prihvatila kao nesporan;

– optuženi nije imao mogućnost da odgovarajuće raspravlja o činjenicama relevantnim za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu, o čemu je odlučio Viši sud u Bijelom Polju, što čini posebnu povredu čl. 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Obavještavamo Vas da je i Advokatska komora reagovala povodom ovog slučaja, te da je predsjednik Advokatske komore u pismu predsjedniku Višeg suda 30.11.2009. godine ocijenio kako "advokat Minić nije osuđen na osnovu nijednog neposrednog dokaza, dok su provedeni posredni dokazi daleko od toga da isključuju svaku sumnju u izvršenje krivičnog djela".

Napominjemo da je gospodin Minić, 24.4.2010. godine, podnio zahtjev za ponavljanje postupka na ubjedljivim novim dokazima i novim činjenicama.

Uporedo je Minić, dosljedno postupajući u skladu sa, po našem mišljenju, opravdanom sumnjom da nadležne sudije, tužilac i vještaci nisu savjesno i stručno postupali u ovom predmetu, inicirao krivično gonjenje podnevši 5. 2. 2010. i 21. 4. 2010. ukupno 2 krivične prijave protiv 11 nosilaca pravosudnih funkcija, o kojima još uvijek nije odlučeno. Jedna krivična prijava je odbačena s površnim obrazloženjem, a sam gospodin Minić preuzeo je u tom slučaju krivično gonjenje.

Pratićemo ove postupke, s očekivanjem da istraga bude profesionalno sprovedena u interesu ostvarenja načela pravne države. Očekujemo da ishod istrage po krivičnim prijavama gospodina Minića svakako prethodi presudi Evropskog suda za ljudska prava, za koju će biti potrebno sačekati bar tri godine.

U međuvremenu, imajući u vidu porodičnu situaciju gospodina Minića, opisanu u podnijetim molbama za pomilovanje, i činjenicu da on svaki dan može biti sproveden na izdržavanje kazne zatvora, uzimajući u obzir Vašu dosadašnju praksu postupanja po molbama za pomilovanje, apelujemo na Vas da u interesu pravde i pravičnosti u najkraćem roku razmotrite molbe za pomilovanje gospodina Budislava Minića iz februara ove godine i odlučite se da ih odobrite prije nego on bude upućen na izdržavanje zatvorske kazne.

S poštovanjem,

mr Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorka Akcije za ljudska prava
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje
Stevo Muk, izvršni direktor Instituta Alternativa
mr Aleksandar Saša Zeković, istraživač kršenja ljudskih prava i član Savjeta za građansku kontrolu policije

Napomena: Naslov je dao PCNEN