Željko Žderić još vodi pregovore o financiranju autoceste, Jure Radić ništa ne jamči, a Erste i Zaba su poručili da hrvatskom konzorciju nisu dali nikakva jamstva

Institut IGH ne može u bilo kojem smislu jamčiti da će predmetni posao biti zaključen ili pak raskinut. Ta rečenica kojom je IGH na čelu s Jurom Radićem zaključio svoje priopćenje u četvrtak najbolje opisuje dramu koja je trajala i koja će trajati ovoga vikenda u vezi s dostavom jamstava za gradnju autoceste u Crnoj Gori. Uz isticanje roka za dostavu jamstava, nizale su se spekulacije crnogorskih i hrvatskih medija od kojih su neke odmah opovrgavane priopćenjima. Jasno je da zbog nedobivanja jamstava konzorcij Konstruktor-IGH-Tehnika ima male šanse zadržati posao, ali ipak još ništa nije gotovo.

Odgoda sjednice

Iako su crnogorski mediji objavili da je krajnji rok za dostavu jamstava petak, pozivajući se na izvore iz crnogorske vlade, rok bi trebao biti u ponedjeljak jer tada ističe točno 60 dana danih hrvatskom konzorciju za dostavu jamstava. Da je rok 1. ožujka, prije je u više navrata potvrđeno dopisniku Poslovnog dnevnika iz Podgorice, a u četvrtak je bilo nemoguće dobiti nove službene informacije i potvrde tog roka. Prema našim informacijama, Konstruktor kao vodeći član konzorcija planira dostaviti jamstva u utorak ujutro. Naravno, ako ih uspije osigurati jer ih do zaključenja broja još nije imao. Da je dogovor s crnogorskom vladom takav upućuje i činjenica da se Povjerenstvo za puteve koje vodi premijer Milo Đukanović sastaje u utorak, a ne u petak, što je ustaljena i redovna praksa. Novog produženja roka neće biti, a tijekom vikenda će se i dalje pregovarati s milijardu eura skupljim ponuđačem Aktor-HCH. U Hrvatskoj su Jure Radić i direktor Tehnike Filip Filipec, pritisnuti upitima s Burze i Hanfe, poslali istovjetna priopćenja u kojem su potvrdili da Unicredit nije dao jamstva za gradnju autoceste. Poručuju i da Konstruktor kao vodeći član još pregovara o "ishođenju cjelokupne financijske dokumentacije". I iz Zagrebačke banke koja inače prije nije htjela davati informacije o poslu poručili su da nijedan dio Unicredit grupe kojoj pripadaju nije dao jamstva. Međutim, potvrdili su da su imali volju podržati hrvatski konzorcij, ali se nisu stekli uvjeti kojim bi preuzeli obveze financiranja projekta. To priopćenje dokazuje tezu da su dali pismo namjere (navodno na 814 milijuna eura), ali su osiguranje kredita

uvjetovali s još 125 milijuna eura koje je konzorcij sam morao osigurati. Jesu li sada povukli i pismo namjere ili ono još stoji, nije jasno, pa se samim time ne zna i koliko kredita traži konzorcij kod drugih banaka. Nije jasno ni što je onda konzorcij dostavio u Podgoricu početkom veljače. Pojavila se informacija da je čelnik Konstruktora Željko Žderić počeo pregovore s Erste bankom, ali je i to promptno opovrgnuto iz banke koja kaže da ni matica ni kćeri Erste banke nisu o tome pregovarali. Već prije EIB i EBRD su opovrgnuli da sudjeluju u projektu. I dok su crnogorska vlada i ministarstvo prometa prekinuli bilo kakvu službenu komunikaciju s medijima vezanu za autocestu i hrvatski konzorcij, crnogorski mediji su nagađali zašto hrvatski konzorcij nije dobio jamstva.

Isplativost projekta

Jedan od argumenata je i neisplativost projekta, ali treba podsjetiti da je godinu dana prije raspisivanja natječaja odjel Svjetske banke – IFC podržao projekt kao isplativ. Napravljene su i međunarodne analize koje su to potvrdile. Isto tako je autocesta označena kao važan europski koridor. Druga je stvar prezaduženost i netransparentnost hrvatskih kompanija u konzorciju, što bi možda mogao biti razlog, ali kako je riječ o projektu od kojeg prihode jamči vlada, i taj je argument djelomično točan. U EBRD-u nam nisu htjeli komentirati je li možda razlog loš imidž Konstruktora. Izgubio ili možda ipak zadržao posao, ovaj pokušaj hrvatskoga konzorcija će se zbog svega navedenoga pamtiti i po netransparentnosti i spekulacijama. Hanfa tek treba utvrditi tko se od toga okoristio.

Poslovni dnevnik