"Trebalo je samo da raspišu potjernicu onoga trenutka kada nije uspjelo njegovo hapšenje u Francuskoj, 17. decembra prošle godine. Zašto to nisu učinili, odgovore treba tražiti u Srbiji, a ne u Crnoj Gori", kaže Đurović za dnevnik Pobjeda.

On je kazao da akcija Balkanski ratnik ne bi ni na ovom nivou bila uspješna da nije bilo crnogorske policije i podataka koji su razmenjivani sa Srbijom, ali i sa ostalim državama koje su se interesovale za osumnjičene.

On kaže da je čudno to što Beograd još tada, kada je Šarić umakao i sjeo u avion Montenegroerlajnza za Podgoricu, nije dostavio međunarodnu potjernicu i Crnoj Gori, jer bi, u tom slučaju, "bilo nemoguće da Šarić izbjegne hapšenje u Podgorici".

Međunarodna potjernica je raspisana 21. januara ove godine.

On je potvrdio i informaciju koju je preksinoć saopštio šef beogradskog biroa Interpola Miloš Oparnica da su podaci o Šariću dostavljeni iz Crne Gore Srbiji još prije nekoliko godina, u okviru operativne saradnje, ističući tu izjavu kao gest korektnosti i profesionalizma.

Đurović kaže da iz Beograda pokušavaju da stvore pogrešnu sliku i o hapšenju Gorana Sokovića i Dejana Šekularca, tvrdnjama o nesaradnji crnogorke strane. On navodi da je upravo obrnuto – da je "crnogorska strana inicirala tu saradnju".