Dijeljenje je jedna od važnijih vještina kojima učimo svoju djecu još od najranijih dana. Naši rođaci, bonobo čimpanze, taj su zadatak svladali i bez poučavanja. Zapravo, čini se kako je ovim majmunima pojam sebičnosti mnogo teže pojmiti.

Za razliku od njih, šimpanze su, kad je dijeljenje hrane u pitanju, poznate po sebičnosti, a, po potrebi, čak i po agresivnosti. Nakon nekoliko eksperimenata koji su mjerili sposobnost dijeljenja hrane i socijalnu inhibiciju šimpanzi i bonobo majmuna, istraživači sa Univerziteta Duke i Harvard otkrili su da bi uzrok ovim razlikama u  ponašanju mogao biti u povijesnom načinu života dviju srodnih skupina.

Brian Hare i Richard Wrangham smatraju kako je "nježno, dječačko ponašanje Petra Pana koji nikada ne odrasta i uvijek je spreman dijeliti" proizašlo iz obilja u okolišu u kojemu su se bonobo majmuni razvijali. Naime, južno od rijeke Kongo hrane je relativno mnogo i bonobo majmuni se ne moraju oko obroka natjecati međusobno, kao niti s gorilama, kao što to moraju činiti šimpanze.

"U biti, ne moraju odrasti", tvrdi Hare i dodaje kako su kognitivni testovi na životinjama u zatočeništvu pokazali da se bonobo majmuni još od juvenilne dobi ponašaju nesebično. U ranoj fazi života takvo se ponašanje primjećuje i u šimpanzi, no one kasnije prelaze na "sebičniji" način života.

U drugoj su vrsti pokusa Hare i suradnici u utočištu Lola ya Bonobo u blizini Kinshase bonobo majmunima dali mogućnost da sami pojedu cijeli serviran obrok dok ih je drugi majmun promatrao iza zatvorenog kaveza. Rezultati su pokazali da je većina majmuna otvarala vrata kako bi i drugi majmun mogao jesti.

Posuđeno sa: Biologija.com