Upoznajte GJ 1214b, planetu najsličniju Zemlji ikada pronađenu izvan našeg Sunčevog sustava.
To nije baš Zemljin blizanac: Veća je šest puta, mnogo je toplija i napravljen uglavnom od vode. Ali u poređenju sa ogromnim loptama gasa, kakve su sve ostale planete iztvan našeg sunčevoj sistema, ova je prilično slična našoj planetu. I zbog sretnog sklopa kosmičkog geometrije, astronomi će moći da detaljno proučavaju GJ 1214b.
"Ako želite da u jednoj rečenici opišete ovu planetu, to je veliki, vreli okeana", rekao je David Charbonneau, astronom Univerziteta Harvard. "Možemo čak i da proučavamp njenu atmosferi. Ova planeta će nas okupirati godinama. To je dio onoga što je tako uzbudljivo kada je o njoj riječ".
U radu objavljenom u časopisu Priroda, Charbonneau i još 17 astronoma opisuju GJ 1214b kao najnoviji od oko 400 planeta otkrivenih zemaljskim teleskopima. Od njih se 28 smatraju "super-zemljama", ako se grubo, zbog masee, uporede sa našom planetom.
Super zemlja su previše udaljene da bi ih mogli vjdeti. Astronomi o njihovom postojanju govore na osnovu suptilnih distorzija u svjetlosti svijezda, koja nastaju kada fotoni putuju kroz gravitaciono polje ‘super zemlje’. U zavisnosti od stepena izobličenja, astronomi čak mogu da izračunaju masu planete.
To je kao Corot-7b, stjenovita planeta koja je otprilike dva puta teža od Zemlje, koja je uočena u februaru. Ditto Gliese 581c je identifikovana dva mjeseca kasnije. Ona kruže oko svoje zvijezde na udaljenosti koja je nezamisliva za ljudske pojmove.
Nažalost, nećemo puno više nikada saznati o tim planetima. Corot-7b je 500 svjetlosnih godina udaljena, što je previše za naše teleskope da bi razabrali više detalja. Gledano iz naše perspektive, Gliese 581c nikad ne prolazi direktno ispred svog sunca, što dovodi do toga da se fotoni ne deformišu na načine koji bi nam omogućio da otkrijemo karekter atmosfere te planete.
GJ 1214b prolaze ispred svoga sunca i od Zemlje je udaljena samo 42 svjetlosne godine, što je dovoljno blizu da se može proučavati. Naučnici će, napokon, gledati drugu zemlju nalik svojoj, koja je 6,6 puta veći od Zemlje. Na osnovu poluprečnika i mase – oko 2.7, odnosno 6.6 puta veći od Zemlje – Charbonneau i drugi astronomi su izračunali gustoću GJ 1214b. Ona se sastoji od izuzetno dubokog okana, koji okružuje stjenovito jezgro.
Atmosfera planete i njen precizan sastav ostaje misterija, ali je vjerovatno sastavljena od elemenata od kakvih i druge planetarne formacije – vrtloga prašine i gasova koji još nijesu sastavljeni: vodonika, helijuma, azota, kiseonika, magnezijuma, ugljenika.
Ovaj popis upućuje na mogućnost života. Sa temperaturom od 370 stepeni Farenhajta (187.7 Celzija), GJ 1214b ne liči na inkubator (Extremophile mikrobi žive na temperaturi od 140 stepeni Celzija u vulkanskim otvorima duboko u morima na Zemlji), ali to nije nemoguće.
"Ne želim sugerisati da postoji bilo kakva naznaka života kakav poznajemo. Tamo bi moglo da bude života, ali on će biti neka čudna vrsta", rekao je Charbonneau.
Teleskopima koji će sigurno u bliskoj budućnosti biti isprobani na GJ 1214b pokušaće odgovoriti na to pitanje. Ali čak i ako se pokaže beživotan, čekaju druge planete.
"Mi smo samo pogledati pregršt zvijezda prije nego smo našli ovu planetu," rekao je Charbonneau. "Ili smo srećne ruke ili su planete vrlo česte.







0 Comments