‘Provaljeno’ deset najraširenijih ‘naučnih’ mitova

by | dec 14, 2009 | Svaštara | 0 comments

Većina rasprostranjenih naučnih mitova može da se proglasi za zabludu ili grešku, utvrdio je američki časopis Živa nauka.

Neki od mitova su, međutim, izdržali provjeru, a oni koji nijesu uglavnom spadaju u zablude koje ne ugrožavaju život, prenosi sajt izvestia.ru.

1. mit: U kosmosu nema gravitacije

U članku nije navedeno u kojim se zemljama i društvima pojavio taj mit. Ako nema gravitacije, zbog čega Zemlja ne "odleti" od Sunca, a Mjesec od Zemlje?

Prema poznatoj formuli, sila teže se stvarno primjetno smanjuje sa udaljenošću, ali nikada ne iščezava. Neke male planete se, na primjer, kreću oko Sunca i nikuda od njega ne mogu da odlete, mada se nalaze na rastojanju stotinu puta većem od rastojanja Zemlje od Sunca.

2. mit: Naš mozak radi sa pet odsto kapaciteta

Neko je nekada negdje napisao da koristimo samo pet ili deset odsto svog mozga. Kao prvo, nije jasno čega pet odsto – mase ili površine.

Taj mit je opovrgnut čak i eksperimentalno, metodom magnetno-rezonantne tomografije, pri kojoj snimci pokazuju da u rješavanju nekog zadatka učestvuju praktično svi djelovi mozga.

3. mit. Žvakaća guma šteti želucu

Žvakaća guma, koja se "namrtvo" zalijepi za odjeću ili namještaj, poslužila je kao osnova za mit o njenom dugom varenju u želucu čovjeka – čak sedam godina. Čudno je kako su oni koji su proširili taj mit mogli da izmjere trajanje varenja. Naučnici tvrde da se žvaka svari za nekoliko dana, a ono što se ne razgradi izbaci se iz tijela.

4. mit: Život posle smrti

Užasan mit o posmrtnom rastu kose ili noktiju kao da ima i svjedoke. Kada su, na primjer, otvorili grob Nikolaja Gogolja na Danilovskom groblju, kod tog ruskog pisca-mistika su ugledali veoma duge nokte na rukama i nogama, kao i veoma izraslu kosu. Odmah se pojavio mit da su Gogolja sahranili živog, čega se on, uostalom, i bojao.

Ničega od toga, međutim, nije bilo, a objašnjenje je jednostavno – poslije fizičkog gašenja organizma dolazi do njegovog sušenja, zbog čega se čini da su kosa i nokti porasli.

5. mit: Može se pobjeći od kiše

Postoji fama da ako trčite po kiši manje pokisnete jer, tobože, kapi kiše ne stignu da padnu na vas. Razume se da je tu riječ o tome da onaj koji trči prije stigne u zaklon i manje pokisne, jer je kraće bio na kiši, tako da je taj mit u nekom smislu i istina.

 

6. mit: Zijevanje je zarazno

To i nije mit. Efekat podražavanja sačuvao se kod ljudi još od njihovog davnog pretka. Kako je taj predak bio rodonačelnik ne samo čovjeka, već i čovjekolikih majmuna, današnji majmuni počinju svi listom da zijevaju kada to čini makar jedan član njihovog čopora.

7. mit: Kifle s makom su narkotik

Zrno maka na kifli stvarno sadrži opijum, što nije mit, već istina. Hemijska analiza krvi onoga ko je pojeo par kifli s makom nesumnjivo će otkriti opijate, ali će njihova količina biti tako mala da nikakvog narkotičkog efekta ni u kom slučaju neće biti.

8. mit: Misli o seksu

Muškarci, tobože, misle o seksu na svakih sedam sekundi. To čak nije ni potrebno opovrgavati jer nije moguće ni provjeriti takvu besmislicu.

9. mit: Ubistvena sila privlačenja

Ako bacimo novčić s oblakodera, on može da ubije vašeg neprijatelja. Ništa slično se, međutim, ne može desiti, jer će novčić kovitlati vjetar, on će nailaziti na otpor vazduha i na kraju će, najvjerovatnije, pasti s daleko manje snage.

Časopis Živa nauka predlaže da se za takve svrhe koristi cigla, pri čemu čak i nije potreban neboder – dovoljna su tri-četiri sprata.

10. mit: Šta je palo, a šta ne

Brzo podignuti predmet (časopis navodi da je to pet sekundi posle pada) ne smatra se palim. Naučnici, međutim, ukazuju da bakterije s poda prelaze na hleb namazan puterom ili parče torte odmah, u prvim djelovima sekunde.

Kao rezultat, onaj koji vjeruje u mit da se brzo podignuta stvar ne smatra palom pojede cijelu koloniju patogenih mikroorganizama.

Tanjug

0 Comments

Submit a Comment