S perspektive prirodne selekcije, prevladava mišljenje da je altruizam evoluirao zbog bilo koje aktivnosti koja poboljšava vjerojatnost preživljavanja bliskog srodnika. Nova studija otkriva da su biljke doista organizmi sa socijalnim ponašanjem te da je i u ove skupine altruizam moguć.
Socijalno ponašanje, prepoznavanje srodnika i altruizam odavno su poznati u životinja. No, iako biljke imaju sposobnost osjećanja i odgovora na druge biljke, njihova sposobnost prepoznavanja srodnika i altruističnog ponašanja bili su predmetom tek nekolicine znanstvenih studija.
U radu objavljenom u ovomjesečnom izdanju časopisa American Journal of Botany, Guillermo Murphy i Susan Dudley istražuju sposobnost prepoznavanja srodnika u vrste Impatiens pallida, čije jedinke često rastu u okružju bliskih srodnika te pokazuju snažan odgovor na kompeticiju iznad razine tla. Naime, ova vrsta živi u pridnenim dijelovima šuma, gdje je svjetla malo, no tlo je bogato nutrijentima. Kako je svjetlost ograničavajući faktor za rast biljaka u ovakvom okolišu, biljka koja se natječe sa susjednom biljkom, najvjerojatnije će povećati površinu svojih listova. Na taj način ne samo da pozitivno utječe na vlastiti rast, nego stvara i negativan učinak na rast susjednih biljaka, dodatno ih zasjenjujući.
Murphy i Dudley su mjerili odgovor biljaka uzgajanih u zajednici srodnih i nesrodnih jedinki na dva potencijalna uzroka kompeticije – promjene u kvaliteti svjetla (podražaj iznad površine) i prisutnost susjednog korijenja (podražaj ispod površine). Otkrili su da se odgovor proučavanih biljaka razlikuje u ovisnosti o tome uzgaja li ih se u zajednici sa srodnim ili nesrodnim jedinkama, što pokazuje da je ova biljna vrsta sposobna prepoznati vlastitog srodnika te pokazuje visok stupanj kompleksnosti, s obzirom da se oba tipa odgovora razlikuju od odgovora kontrolne skupine biljaka koje su uzgajane bez susjeda.
Naime, među bliskim srodnicima nije primjećeno povećanje u broju korjenčića i/ili listova, već su biljke izmijenile morfologiju dijelova koji im se nalaze iznad razine tla tako što su povećale duljinu stabljike i bočnih ogranaka, što bi mogao biti dobar primjer suradnje srodnih biljaka koje pokušavaju ostvariti potrebne resurse bez zasjenjivanja susjednih rođaka.
Povećanje površine listova i zasjenjivanje konkurenata dogodilo se samo u slučajevima kad je biljka rasla u zajednici s nesrodnim jedinkama. Spomenute razlike u odgovoru osnovanom na prisutnosti srodnika ili "stranca" opažene su samo u biljaka uzgajanih u zajednici sa susjednim korijenjem, što upućuje na činjenicu da bi komunikacija među korijenjem mogla biti nužna za sposobnost prepoznavanja srodnika. Isto tako, promjene u preraspodjeli resursa prema korijenju kao odgovor na kvalitetu svjetla događale su se samo kod biljaka uzgajanih u zajednici sa susjednim korijenjem.
Znanstvenici ističu da je ovo prvi primjer koji pokazuje da odgovor biljke na podražaj iznad površine ovisi o prisustvu podražaja ispod površine.
0 Comments