Mesić optužuje Crkvu da se miješa u politiku i krši Ustav, a Kaptol odgovara da je Mesić veleizdajnik te da želi ograničiti medijske i vjerske slobode
Piše: Vlado Vurušić
Crkva ima odgovore na sva pitanja, miješa se u sve, pa onda neka uvedu crkveni porez koji bi plaćali vjernici katolici, kako ih država više ne bi financirala. Taj porez ne bi plaćali protestanti, Židovi, pravoslavci te agnostici i ateisti – rekao je Jutarnjem listu predsjednik Mesić.
Kršenje Ustava
|
Mesić protiv Crkve – Predsjednik tražio da se Vatikan očituje o istupima biskupa Jezerinca – Predsjednik tražio da se iz državnih ustanova uklone vjerski simboli – Predsjednik odbio doći na misu za Domovinu u Kninu zbog napada Glasa koncila da je veleizdajnik – Predsjednik traženje biskupa Štambuka da novi hrvatski predsjednik mora biti vjernik katolik proglasio neustavnim i diskriminatornim prema građanima Hrvatske Crkva protiv Mesića – Glas koncila insinuirao da Mesić nije zdrava i uravnotežena osoba – Glas koncila implicirao da je Mesić veleizdajnik – Katolički vrh napao Mesića zbog traženja da se vjerski simboli uklone iz državnih ustanova – Katolički novinari napali Mesića da ugrožava slobodu medija |
Nastavak je to otvorenog sukoba između predsjednika Republike i crkvenog vrha koji traje već nekoliko mjeseci. Crkva i predsjednik ne ljube se praktički od kada je Mesić došao na Pantovčak, no s približavanjem predsjedničlkih izbora, sukob doživljava kulminaciju te su pale teške riječi.
Crkveni vrh očito koristi sukob kako bi spriječili dolazak još jednog lijevog političara na Pantovčak, a Mesić želi onemogućiti crkveni vrh da moderira predstojeće izbore. Stjepan Mesić odbija da je u sukobu s Crkvom "već samo s pojedincima u njoj".
Prije nekoliko dana na propovijedi u Udbini biskup Štambuk rekao je zar ne bi bilo normalno i poželjno da u katoličkoj Hrvatskoj njezin "predsjednik bude katolik, ali ne samo po svjedočanstvu krsnoga lista, nego po svjedočanstvu života po vjeri.
Nije se čekalo dugo te je Mesić po običaju odgovorio da je to još jedno crkveno kršenje Ustava i diskriminacija hrvatskih građana po vjerskoj osnovi. Naime, rekao je Mesić – svi su građani, bez obzira na nacionalnost i vjersku pripadnost, ravnopravni.
Pisao nunciju
Kako doznajemo, predsjednik je o tom istupu pisao i papinskom nunciju u Zagrebu msgr. Cassariju. Prisjetimo se, prije nekoliko godina Mesić je na isti način reagirao optuživši biskupe za antieuropejstvo, a u kolovozu 2008. napao je miješanje Crkve u politiku, posebno istaknuvši postupke vojnog ordinarija biskupa Jurja Jezerinca.
Mesić je čak priprijetio da će Jezerinca prijaviti Papi! Mesić je, naime, rekao da Sveta Stolica trebala reagirati na Jezerinca jer "čita pjesmu punu mržnje koja završava Za dom spremni".
U lipnju 2009. Ivan Miklenić, urednik Glasa Koncila, napisao je da "budući predsjednik mora biti zdrava i uravnotežena osoba", što je na Pantovčaku protumačeno da "sadašnji to očito nije". Ivan Miklenić prozvat će Mesića i kao veleizdajnika, zbog čega je predsjednik odbio doći na misu za domovinu u Kninu na obljetnicu Oluje dok se crkveni vrh ne ispriča. Zbor katoličkih novinara optužio ga je da zbog toga "ograničava slobodu medija i demokraciju". Biskup Jezerinac mu je pak poručio da je "sudjelovanje državnih dužnosnika na svetoj misi više od protokolarnog čina".
Skidanje vjerskih simbola
Zatim se predsjednik oglasio tražeći da se vjerski simboli skinu iz "državnih ustanova" poput sudova, vojarni, policijski postaja i škola jer se time krši Ustav. To je uskovitlalo crkveni vrh koji se usprotivio. Kardinal Bozanić ukorio je Mesića na propovijedi na Veliku Gospu, a poznati teolog dr. Adalbert Rebić odgovorio je da "križ nije samo vjerski simbol, nego i simbol zapadne kulture".
U pet crkava Hrvatske katoličke misije u Münchenu ovog kolovoza dijelili su se leci protiv Mesića. Zamjerili su mu kritički govor o komemoraciji na Bleiburgu, ali i pripisali prikrivanje komunističkih zločina. U Uredu predsjednika kažu da sukoba s Crkvom nema, već predsjednik Mesić istupa principijelno štiteći sekularnu državu te želi "Crkvu smjestiti u ustavne okvire". A Crkva smatra da ima pravo na političku ulogu u društvu, u kojem se gotovo 80 posto ljudi deklarira katolicima.
|
Crkvi u Francuskoj novac samo od priloga vjernika Njemačka Vjerske zajednice (uključujući i Katoličku crkvu) financiraju se iz crkvenog poreza (Kirchensteuera) kojeg plaćaju njezini članovi. Iznos poreza varira od 8 (u Bavarskoj i Baden-Württembergu) do 9 (ostatak zemlje) posto prihoda. Ako član vjerske zajednice želi prestati plaćati porez, potpisuje izjavu kojom potvrđuje kako napušta svoju vjersku zajednicu. Španjolska Konkordatom između Svete stolice i španjolskih vlasti potpisanim 1979. godine Katolička crkva se financira djelomično iz državnog proračuna. Porezni obveznici prikom prijave svojeg poreznog prihoda mogu se izjasniti za odvajanje 0,5 posto prihoda za Katoličku crkvu. Italija Katolička se crkva financira na dva načina definirana konkordatom iz 1994. – 0,8 izdavanja iz ukupnih prihoda, te prilozima za svećenike. Porezni obveznik se za izdvajanje svojih 0,8 posto Katoličkoj crkvi odlučuje potpisom na poreznoj prijavi, a prema nekim podacima, više od 85 posto Talijana odlučuje se za izdvajanja crkvi. Prilozi za svećenike nisu tako rašireni. Francuska Katolička crkva od države dobiva novac samo za financiranje privatnih škola i karitativne djelatnosti. Sve aktivnosti crkve financiraju se isključivo prilozima vjernika koje crkva pokušava stimulirati izravnim marketinškim metodama. Poljska Katolička crkva državna sredstva dobiva, među ostalim, iz crkvenog fonda kojim se financiraju vjerske zajednice. Sredstva iz fonda (lani je iznosio 98 milijuna zlota = 196 milijuna kuna) raspodijeljuju se prema broju vjernika. Država izdvaja i sredstva za rad katoličkih te protestantskih visokih učilišta, kao i za vjeronauk u školama. |







0 Comments