Opširniji izvodi iz intervjua koji je novinarka Radija Slobodna Evropa Biljana Jovićević vodila sa dr Vaskom Radulovićem, dugogodišnjim direktorom Zavoda za geologiju Crne Gore
– Vršili smo obilježavanje voda, bojili smo vode koje poniru u Dinošu, tamo prije ulaska Cijevne u ravnicu. Ta voda sa jednog nizvodnog ponora je uvijek dolazila na Vrela Ribnička. Znači, Cijevna je, ponirući, prehranjivala i Ribnicu. Ona to i danas radi. Glavni, čeoni izvor je jako vrelo, koje iza kiša mnogo radi, ali brzo presušuje na dugom potezu, dokle opet ne dođe do krečnjaka kod Konika. Tu imaju dva tri vrela koja ne presušuju ni danas preko ljeta, ali se brzo gubi u one šljunkove i pjeskove, rekao je dr Radulović.
| Radio Slobodna Evropa je prilog o Ribnici objavila 2. juna u programu namijenjenom crnogorskom auditorijumu. Za potrebe toga priloga je intervjuisan i dr Vasko Radulović, i iz njega su iskorišćena dva tonska citata. Pošto je PCNEN pokrenuo priču o Ribnici, zamolili smo koleginicu Biljanu Jovićević da nam, uz saglasnost dr Radulovića, proslijedi snimak čitavog intervjua, kako bi iz njega objavili šire izvode. Koristimo priliku da im se oboma zahvalimo na razumijevanju i saradnji. |
On je naveo da zemljotresi pospješuju, na nekim terenima, presušivanje nekih vodotoka i izvora, ali da, na nekim drugim terenima, koji imaju drugačiju hidrogeološke karakteristike, pospješuju izdašnost.
– Najčešće izvori na višim kotama gube vodu, a dobijaju vodu oni na nižim kotama. I sigurno je to da, ne samo Ribnica nego i Morača gube vode zbog zemljotresa, jer su to vodotoci u karstu, rekao je dr Radulović, dodajući da se voda gubi i zbog kalsifikacije, procesa koji geološki stalno djeluje u podzemlju, rastvarajući karbonatne stijene.
Dr Radulović podsjeća da treba znati da sada tim sjevernim obodom, južno od korita Morače, ispod Ribničkih vrela i Dinoše, postoji nekoliko zahvata podzemnih voda, što utiče na manjak vode u Ribnici.
– Vodovod podgorički, pored izvora za snabdijevanje vodom sa Mareze i Zagoričkog polja, ima i jedno od glavnih izvorišta u Ćemovskom polju. Momentalno ne znam, ali mislim da tamo imaju dva-tri bunara koji daju po pedesetak litara u sekundi. Ta voda, koja se tu eksploatiše, povećava gradient, znači nagib, podzemnih voda od izvorišta Ribnice ka tim bunarima. Povećavaju se, samim tim, i brzine, pa umjesto da neki dio voda oteče kanalom ili koritom Ribnice ka Morači, on se preusmjerava i ide ka tim bunarima i prehranjuje Ćemovsko polje vodom, kaže dr Radulović.
On kaže da dosta vode troši i bunari Plantaža 13. jul, kojih ima 10-12 i koji crpe po 50 do 80 litara vode u sekundi, i to ljeti kada su najniži vodostaji.
– Što god vi eksploatišete iz Zetske ravnice i Ćemovskog polja u sušno doba godine, smanjuje se nivo i Ribnici i Cijevni, a i Morači, kaže dr Radulović.
On podsjeća i na to da je Kombinat aluminijuma veliki potrošač vode, koju zahvata direktno iz Morače, ali i iz bunara.
– Za to sve bi bilo važno znati, napraviti neku studiju. Trebalo bi gledati jedno godinu dana i prikupiti podatke, kaže dr Radulović.
On navodi da sada postoji i vodovod za Dinošu, te da se sa lijeve obale Cijevne vodom snabdijevaju i Tuzi.
– Mi možemo da napravimo jednu retenciju, zadršku voda u Cijevnu. Kad su one velike vode, da izravnamno protok na vodotoku, znači da podignemo neku branu, da se napravi neka akumulacija, i ta akumulacija počinje da se eksploatiše u neko vrijeme kada počinje suša. Na primjer, te velike vode koje bi se zadržale i koje ničemu ne koriste kada bi ih zadržali u jednu akumulaciju, mi bi popravili neko prirodno stanje u kanjonu Cijevne, a te vode viška mogli bi nekim kanalom da dovedemo na Kakaricku goru, da je preko jednog vodostana upuštimo…, kaže dr Radulović, koji je potvrdio da ne postoji posebna studija o Ribnici, ali da ima dosta radova o hidrogeologiji, o podzemnim vodama ukupnog sliva Skadarskog jezera, o slivu Morače posebno.
Kad je tekla, kud se đela? (16. Jun 2009, 17:54)
Piše: Vuk Umar
Za Podgoricu se više ne može reći da leži na tri rijeke: Morači, Zeti i Ribnici. Ribnicu možete početi zaboravljati.
Unazad 30-tak godina, nikada nije presušivala, a već godinama Ribnica se gubi. Najprije je presušivala u avgustu, zatim u drugoj polovini jula, a ove godine presušila je već 16 juna, iako je prije samo nekoliko dana pala obilna kiša.
Od postanja Podgorice, nikada nije zabilježeno da je Ribnica presušila u junu, a pogotovo ne već polovinom tog mjeseca.
Možemo slobodno reći da je kroz Podgoricu nekada tekla rijeka Ribnica. Koritom punim smeća, sada se širi nesnosan smrad.
Što je razlog gubljenja Ribnice?
Zatrpavanje smećem izvorišta i cijelog korita, zemljotres 1979. ili nešto treće.
Nadležne instuticije su dužne da odgovore na ovo pitanje. Na isto pitanje bi mogli da odgovaraju i posjetioci PCNEN-a.
Foto: DuškoV
Tužno i žalosno. Kako sam sa Ribnice, mislim, ali ne tvrdim, da je više krivo zatrpavanje korita smećem, a manje zemljotres. Iz godine u godinu presušuje sve ranije i ranije, a zemljotresa u poslednje vrijeme nije bilo. Ribnica je blago(bila) svih nas, pa smo svi dužni da pokušamo da je sačuvamo. Najprije treba utvrditi tačnu “dijagnozu”(to treba da urade nadležni), a onda da pokušamo da joj pomegnemo. Dosta smo joj odmagali.
Na mjestu srušene gradjevine uvijek se može podići nova. Ako izgubimo rijeku, izgubili smo blago. Bespovratno.
Kao djeca smo pecali dosta daleko od ‘sastavaka’, mekisa je bilo i ispod restorana ‘Ribnica’. Sad kada odem u PG pogledam sa mosta i dusa me zaboli. I ja mislim da je uzrok vise smece a manje zemljotres. Smetlista mogu da uniste i mnogo vece rijeke.
Zao mi je sto se to desava sa Ribnicom. Treba dijagnozu napraviti sto prije – ako ima kakvih izvorista za docerat’ vodu – moze i polu vjestacki da se napravi – steta bi bila ne pomuciti se oko toga. Voda je cudo.
Porastao sam pored ove rijeke.Svjedok sam toga da je poslije zemljotresa danima tekla mutna i prljava. Ni nalik onoj kakvu smo je znali.Od toga dana njen nivo je poceo da opada svake godine sve vise.Ljudi sa izvora ove hladne i bistre rjecice kazu da je tada nekoliko najvecih izvora presusilo.Vjerovatno su se podzemni tokovi izmjestili.Neki koji se kao razumiju u to tvrde da bi se sa bagerom, za nekoliko dana,sve moglo vratiti u prvobitno stanje.Dali je to tacno trebalo bi da ogovore nadlezni.Uz to trebalo bi apelovati na komunalne inspekciske organe da naloze rusenje bespravno podignutih objekata i njihovo izmjestanje iz korita ovog, nekadasnjeg ,ukrasa grada.
Mogao bih o ovoj temi pisati i pisati, kako je bilo nekad a kako je sada ali me je strah da ne dosadim.
Predugacke postove ionako niko ne cita.
@Titogradjanin sin Podgoričanina
Zamolio bih Vas da napišete sve što znate o Ribnici. Kome je dosadnan dug komentar ili mu je tema manje interesantna, jednostavno će ga preskočiti. Isto radim i ja, na neke teme koje me manje interesuju.
Znam dosta o Ribnici, kako je nekad izgledala. O tome sam pisao na blogu.
Smatram da bi nadležni, uz našu pomoć, trebalo pokušali da je spasu, da Ribnica bude prioritet nad prioritetima, dok još ima šanse za nju(ako je ima). Bilo koja saobraćajnica , ili betonska grdosija, se može izgraditi sledeće ili bilo koje druge godine.
Ako potpuno izgubimo Ribnicu, ostaće mostovi preko suvog korita, žutilo istog, smeće, kataklizmatičan osjećaj. I za stanovnike glavnog grada, i za njegove posjetioce.
Ostavimo nešto sačuvano i za našu djecu. Nemojmo uništiti baš sve. Grad bez rijeka je mrtav grad.
Apelujem i molim, ove koje nikada ne molim, da urade nešto za spas Ribnice.
P.S. I ja imam sazananja da treba produbiti izvorište, očistiti i produbiti korito, uklonuti divlje izgradjene objekta sa njenog izvorišta. I ona će poteći i teći kao uvijek što je tekla. Sa današnjom mehanizacijom, to nije velik zahvat i ne zahtjeva prevelika materijalna sredstva, moje je nestručno mišljenje.
Sta je razlog presusivanja Ribnice tesko je reci bez detaljnijeg proucavanja. Ipak moguci razlog je i kraski teren , od kojeg je dominantno izgradjen juzni dio Crne Gore.Ovakav teren ,osim u poljima gdje je prekriven razlicitim materijalom ,propusta vodu. Moze se desiti da je u koritu Ribnice upravo doslo do otkrivanja ovih slojeva i pojacanog poniranja vode. Kada je priliv vode manji , onda su moguca presusivanja.To opet zavisi od velicine prostora kroz koji voda ponire.Sjetimo se da je kroz Cetinjsko polje tekla rijeka sve do XVIII v. a zatim ,iz ovih razloga nestala…Ovo je jedan od mogucih razloga.
Sta je razlog presusivanja Ribnice tesko je reci bez detaljnijeg proucavanja. Ipak moguci razlog je i kraski teren , od kojeg je dominantno izgradjen juzni dio Crne Gore.Ovakav teren ,osim u poljima gdje je prekriven razlicitim materijalom ,propusta vodu. Moze se desiti da je u koritu Ribnice upravo doslo do otkrivanja ovih slojeva i pojacanog poniranja vode. Kada je priliv vode manji , onda su moguca presusivanja.To opet zavisi od velicine prostora kroz koji voda ponire.Sjetimo se da je kroz Cetinjsko polje tekla rijeka sve do XVIII v. a zatim ,iz ovih razloga nestala…Ovo je jedan od mogucih razloga.
Za one koji ne znaju Cijevna je u jednom dijelu ponornica, a Dinosani su zabetonirali ponor i tako veci dio vode Ribnice je izgubljen. Trazeno je od Miomira Mugose da intervenise po tome, ali do sada nista. Eto sad znate, dje sto, kako i kome treba …..
Malo prije sam dobio SMS od prijateljice, koja kaze, pozivajuci se na pouzdan izvor, da postoji studija o ‘slucaju Ribnica’ i da je problem rjesiv
Koliko ja znam ribnica je presusivala i u sred zime ako je susna godina bila, bezvezne zalopojke.
A jeli prljavo korito te rijecice i puno smeca jeste, samo sto od toga ne presusuju rijeke vec od necega drugoga?
Ja predlazem da pitamo Krivokapica on zna sigurno sta je problem ili bi trebalo da prijedsjednik skupstine zna sve sta mu se desava u drzav?
Bio sam puno puta u Titograd. Tada je Ribnica bila bistra i tekla je normalno onim svojim koritom kroz nas voljeni grad. Sta je bilo poslije kad promijeniste ime mome gradu? Mene se cini da je Ribnicu snaslo neko proklestvo zbog toga. Pokusajte da gradu vratite ono ime sa kojim se ponosio taj grad-Titograd, i da vidimo kako ce reagovati Ribnica-rijeka bez riba. Trebalo bi se konsultovati sa Mugijem. On zna sve. Moguce da nam neko krade vodu? Sve, sve to treba ispitati.
a jesmo li sigurni da nam treba ribnica?
sto? da se nece neko okupati u nj? da nece milica neka zagaziti u nju? hoce, ako je greskom neko smece bacila u nju, pa da ga izvadi.
da nece neko pecati na njoj? prosestati sa djetetom pored tog smrada?
Uzas! jadni li ste crnogorci i primitivni!
ja se sjecam da smo se kupali u ribnici prije 15-20g…kao djeca za 1 maj se islo na kupanje…nije ni tad bila cista.
i tad je bilo smeca, i onaj vojni kolektor je zagadjivao…ali sad je puno vise smeca…
(ne)kultura gradjana je sve veca i veca, kako vrijeme prolazi…
mozemo mi uraditi razne stvari, ali svijest ljudi je tesko promijeniti, dok bacaju smece svuda ne trebaju nam rijeke…trebalo bi proglasiti nas grad u otvorenu deponiju, pa svi da bacaju smece gdje stignu i uzivaju u pejzazu koji su stvorili.
smece i beton…
“hmmm” i ostali koje to ineteresuje.
Kako je prije nešto više od 30 godina izgledala Ribnica, i koliko se kupalo na njoj (ja sam tada ima 10-12 godina) , donekle sam opisao na blogu:
http://www.pcnen.com/detail.php?module=16&news_id=215&blog_id=31
Problem je kako je vratiti, da bude kao što je nekad bila. Da bude za ponos svih nas, ne za stid. Da bude oaza od ljetnjih vrućina, a ne leglo zazare i vizuelne depresije.
Hajdemo da svi malo poradimo na tome. I zbog nas, i zbog naše djece, i zbog ovoga grada.
Vlasti i režimi se mijenjaju. Oni nijesu razlog da ne poradimo, koliko možemo, na opšte dobro samog grada i nas samih. Uprkos njima.
Ako ima neko ko zna sta pise u studiji Instituta za geologiju o slucaju Ribnica, koja je pominjana u jednom komentaru, neka nam kaze sta tamo pise. Please!
Rijeka itekako moze da presusi zbog smeca i gradnje. Svaki dan kada idem na posao prelazim Fleet Street. Ova ulica je dobila naziv po rijeci Fleet koja ne samo da je tekla vec je bila i plovna. Sad ono sto je ostalo od nje prolazi ispod ulice, kroz odvodnu cijev u Temzu. Egleski strucnjaci za nestajanje ove rijeke krive iskljucivo zagadjenje i gradnju.
Činjenice:
-Do zemljotresa i odmah nakon njega, Ribnica nije presušivala. Bila je relativno čista i kupalište.
-Nekoliko godina poslije zemljotresa počinje povremeno presušivati.
-Od prije 15-tak godina, presušuje skoro svake godine, zadnjih nekoliko godina redovno. Najprije je presušivala krajem avgusta. Zadnjih par godina već polovinom jula.
-Ove godine je presušila 15-16 juna. Pokazuje tendenciju potpunog presušivanja-gubljenja.
-Korito je puno smeća i otpada.
-Na izvorištu je izgradjeno puno objekata, predpostavljam bespravno.
-Korito izgleda jezivo.
-Ribnica je bila imidž Podgorice.
-Moguće da za nju još ima spasa.
-Možda je ova, ili sledeća godina, zadnji momenat da se nešto uradi po pitanju Ribnice.
-Nije mi poznato da se ijedno ekološko društvo pozabavilo ovim problemom.
-Opština Podgorica, takodje.
-Dio gradjana sa navikao na ovakvu Ribnicu i gleda na nju kao na gradsku kanalizaciju. Ne poznaje je u drugom svijetlu.
-Dio gradjana vapi da se nešto učini.
Izvršimo pritisak da se nešto uradi. Alarmirajmo nadležne, zatražimo da se svi mediji uključe u akciju spašavanja Ribnice. Napravimo neku osmišljenu akciju protesta.
Možda ispred knjižare „Karver“-Banja, gdje bi uz protest, očistili sami, makar taj dio?
Akciju su kako do sada vidim pokrenuli, podržavaju je i izražavaju svoju zabrinutost,sami gradjani, nikakve institucije, NVO, ili što ja znam ko.
Može li ovo biti, prvi pravi gradjanski odnos i akcija samih gradjana?
I ja sam cuo da su dinosani zabetonirali jedan dio ponora rijeke Cijevne i da je zbog toga nivo Ribnice opao. Mislim da nivo Ribnice sa ovim nema veze iz prostog razloga sto, ko se god kupao u ove dvije rijeke, zna da je Cijevna ljeti uvijek topla a Ribnica po pravilu je bila veoma hladna bez obzira na doba godine. Stoga mislim da ove dvije rijeke imaju razlicite podzemne vode.
Pricali su mi stari podgoricani da je korito ove rijeke nekada korisceno da ljudi ljeti pobjegnu od nadaleko poznate Podgoricke vrucine. Na pojedina mjesta, gdje je nivo vode bio mali pravili su, od kamena i pecina, male brane koje su ustavljale vodu i povecavali dubinu. Te, da tako kazem, vodojaze zvali su se KONICI. Pa se tacno znalo ciji je koji konik bio i ko dje ide da se ljeti razhladi. Ostaci konika duz korita ove rijeke mogu se jos vidjeti na Cvijetinom Brijegu i, otprilike, na polovini kasarne Masline. Ovaj drugi mi smo zvali Bazen i bio je prilicno posjecen od strane djece koja su se tu kupala. Kazu da je po tim konicima, kojih je bilo dosta, i naselje Konik dobilo ime.
Toliko od mene za sada. Pozdravljam sve koji se rado sjecaju ovog bisera Podgorice.
Titograd je bio moj ‘home town’ od 55 do 61. Sjecam se makete Generalnog urbanistickog plana grada koja je bila izlozena 59 ili 60te u Urbanistickom Zavodu. Ako se ne varam bili su predvidjeli da ce imati 120, 000 stanovika na pocetku ovog stoljeca a tada je imao tek nesto vise od 30,000. Kao srednjoskolac Gradjevinske skole bio sam odusevljen izgledom tog plana a narocito cinjenicom da ce pored postojecih pet mostova imati jos toliko novih. Imao sam zadovoljsto da zivim u gradu koji se brzo gradio i mijenjao svoj izgled. Sjecam se kad su Platije probijene i kad je proradio prvi autobus za Manastir Moracu a autobuska stanica je bila kod Sahat Kule. 59te za 29 Novembar uspostavio se sinobuski saobracaj sa Barom. Za tri dana praznika bukvalno cio grad je otisao u Bar i Sutomore jer vozne karte nijesu bile potrebne. Otvorio se Ekonomski fakultet. Prvi u Crnoj Gori. 61ve moja skola se preselila sa Drpa Mandica preko Morace u Momisice. Poceo je da radi Gradski saobracaj ali ja sam vise volio da idem u skolu pjeske sa Drpa Mandica do Momisica … vecinom preko starog mosta na Ribnici kod sastavaka. Tesko mi je da zamislim da onih slapova vise nema te perma tim slikam to sve to vise izgleda kao neka zabokrecina nego rijeka. Tuzno stvarno tuzno.
jeste li sigurni da ribnica nije presusivala ljeti?
moja porodica nekad je imala bostan pored ribnice, nedje kod naselja koje smo mi zvali “rupa gladnih”…od doma zdravlja dolje ka maslinama…
tata se sjeca da su pregradjivali ribnicu, da navodnjavaju bostan ljeti, tu je bila dobra zemlja…
ali kaze mi da je presusivala ljeti, mada davno je to bilo, prije 1960 i nacionalizacija…
“Oj Ribnice srebrna i Moraco zlatna…”, tako je nekao isla ona pjesma B. Ivanisevica, koju sam cesto slusao kao dijete. I sta je ostalo od “srebrne Ribnice”? Ruglo grada. Zalosno. Zipp je dao neke ideje, koje podrzavam. Trebalo bi da se ukljuce ekoloske organizacije. Ako se mogla spasiti Tara, zasto se ne bi nesto uradilo za spas Ribnice? I, veoma vazno, treba nesto raditi na ekoloskoj edukaciji gradjana. Zaista je deprimirajuce vidjeti gomile smeca, ne samo u koritu Ribnice, vec svuda – po gradu, predgradjima, selima.
Malo van teme, ali me Gianni podsjeti da je nekada autobuska stanica bila kod Sahat kule, pa se sjetih da je pijaca bila odmah pored, gdje je sada “gradic Pejton.” Sjecam se da je od pijace prema Pogrebnom isla jedna ulica, a kao kroz maglu se sjecam zanatskih radnji u toj ulici, od kojih opstade samo onaj opancar malo dalje na Pogrebnom (ako je jos tamo). Jedno vrijeme je tu bila Medicinska skola, pa i ona nestade i preseli se na drugo mjesto. Ko nije bio dugo u Podgorici, tesko da bi je mogao prepoznati.
Niksic ima isti problem sa Gracanicom i Bistricom a uskoro bi mogao i sa Zetom…
RAZLOG: voda “bjezi” od prljavstine i povlaci se u zemlju(odavno poznato,sto bi crnogorci kazali:vele stari ljudi)
Rijeke za ovu nasu malu planetu Zemlju na kojoj privremeno zivimo, preddstavljaju nesto slicno sto i krvotok za nase tijelo. Svuda u svijetu se osjecaju te promjene-nestajanje i vecih rijeka od nase Ribnice, Mrkosnice i Bistrice. Kazu da 2025 bice preko dvije milijarde ljudi,zena i djece kojima ce nedostajati dovoljnne kolicine vode. “Ne pise nam se dobro”.
Strucnjaci su utvrdili da Crnogorci ne trose mnogo vode na kupanje. Prica se da Crnogorci se dva puta kupaju u zivotu, kad se rode, i kad umru. U oba slucaja kupaju ih drugi. Dalje, Crnogorci se ne bave zemljoradnjom, tako da i tu nema velike potrosnje vode. Sve u svemu, Crnogorci imaju najvece sanse da opstanu na Zemlji.
PS: Kako spasiti Ribnicu, javicu vam kad se konsultujem sa strucnjacima. Mora se prvo ispitati gdje izvire ta rijeka, gdje uvire, da li to odpaci koje bacaju u njeno korito sadrze neke hemiikalije? Itd, itd.
Nijesam siguran da su neki ljudi, koji su postovali na ovu temu, shvatili plemenitu ideju koja je imala za cilj da se nesto ucini za spas jedne, nekad, veoma lijepe rjecice za koju su neki od nas domicilnih emotivno vezani.
Zamolio bih ljude kojima ova mala i nekad veoma lijepa rijeka nista ne znaci da se uzdrze poitickih i drugih malicioznih komentara koji samo razvodnjavaju ovu ideju.
Bio je coek mislim da se zvao Ivo-Frkin oko rijeke Crnojevica. Nosio je takozvani gunj, to je ono vuneno kao podkosulja za one koji ne znaju. Nije se kupao premnogo, a kad se razbolio morali su mu makazama da rezu pod gunj, jer su mu se dlake zafatile sa vunenim suknom uz tijelo. Eto tako su crnogorci cuvali vodu…….
Kisa pala, Ribnica ponovo tece dok ne zasusi 🙂
Tako je Kika. Jutros je bilo fino vidjet. Pogotovu ispred Banje(knjižara “Karver”), jer su u medjuvremenu, očistili smeće iz korita na tom dijelu.
Možda se za ovih nekoliko dana, dok je nije bilo, moglo očistiti svo korito, ali…
Ovo ciscenje korita me podsjeca na zbrinjavanje privremeno raseljenih lica sa Kosova. Svi gledaju kako da ih “udome” u CG a to sto ce oni svojim natalitetom promijeniti demografsku, nacionalnu, rasnu i kulturololsku sliku CG niko ne pominje. To sto je u toku tiha ali intenzivna “Pirotizacija” Podgorice ( onaj ko je barem jednom bio u Pirotu znace o cemu govorim) nikoga ne uzbudjuje.
Stoga ponavljam ‘NIJE PROBLEM OCISTITI KORITO RIBNICE, PROBLEM JE STO UCINITI DA SE VODA VRATI I OPET POTECE’. A korito mozemo cistiti i cistiti kada god za to budemo imali vremena.
naucio sam da plivam na ribnicu i podiga sam se pored ribnice. nekad smo usred jula skakali sa murvi kod mlina petra tokova. sve do zemlotresa. jedino je bila frka kad puste g…na iz vojnog logora.
poslije zemljotresa ribnica je pocela da susi.
koliko znam i ribnica i cijevna poticu od istog ponora rijeke drim iz albanije (mislim da izvire u makedoniji – poznata po tome sto prolazi kroz ohridsko jezero bez mijesanja vode).
kao djeca smo provodili dane na plaze ribnicke na ibricevinu.
to je bozja kazna za sve nesojluke koje je ovaj grad istrpio i trpi – sad nam se rijeke sushe!
E, neka si im to reknuo! Potpuno te podrzavam i pozdravljam Titogradjanine sine Podgoricanina.
prije 30 godina sam prvi i zadnji put bio na Ribnicu. grad bez rijeke ne valja.
Cajo strasno ti je srebrna ribnica ja bi prije rekao prljava.
Danilo dje ima zivota ti rijeka tamo dje zive ti tvoji crnogorci, koliko ja znam nijedna.
A Niksic moze imati sa druge strane problem sa svojim rijekama aj pogodi koji?
Pominje se Tara, a u vezi nje je postojala peticija, pa se pitam da li je moguce da inicijatori i ove akcije pokrenu isto: to je relativno lako ovih dana napraviti na Internetu. Mislim da bi bilo dobro, jer cini se da je prilicno mnogo ljudi raspolozeno da da svoj glas.