Dalia Mogahed je izvršna direktorica Galupovog centra za muslimanske studije, koja je nedavno imenovana u Savjetodavno vijeće američkog predsjednika Baraka Obame o religijskom partnerstvu

Piše: Kenan Ćerimagić

Ćerimagić: Dobrodošli u CD, da počnemo s vašom novom dužnošću u Bijeloj kući. Šta je uloga Savjeta, Ureda za religijsko partnerstvo, i kako je raditi s predsjednikom Obamom?

Mogahed: Uloga Vijeća je da ljudi s različitim religioznim pozadinama, religijske vođe, kao i ljudi koji proučavaju religiju, okupe i riješe zajedničke probleme. Tako religijske tradicije mogu biti izvor rješenja umjesto da budu problem. Moje iskustvo u Vijeću je bilo prilično kratko, jer smo tek započeli s radom.

Ali, oduševljena sam što sam u Vijeću, jer našem istraživanju pruža platformu pomoću koje se može izraziti. Radimo istraživanja o muslimanskom mišljenju u cijelom svijetu. Divno je stavove i mišljenja običnih ljudi proslijediti ljudima u krugovima u kojima se donose odluke.

Ćerimagić: U suštini, vaš posao je da savjetujete predsjednika o tome šta misli više od milijardu muslimana širom svijeta. Ne baš jednostavan zadatak, ali za vaše savjete koristite naučnu podlogu, ne ideologiju.

Mogahed: Upravo tako. Sva naša istraživanja fokusiramo na empirijskim podacima. Savjetujemo vođe, poslovne vođe širom svijeta u vezi mudrosti ljudi. Fokusiramo se i sve naše savjete i analize izvlačimo iz empirijskih podataka. To Gallup radi već 70 godina i uvijek ćemo to raditi.

Ćerimagić: Vi ste prva američka muslimanka koja ulazi u Bijelu kuću pokrivena da savjetuje američkog predsjednika. To je značajna promjena u odnosu na uobičajenu američku percepciju muslimanskog svijeta. Čini se da Bijela kuća obraća mnogo više pažnje prema muslimanskom svijetu i pokušava da izgradi nove mostove (prema njemu).

Mogahed: Da. Tokom kampanje predsjednika Obame, jedan od ciljeva je bio da se dopre do zajednica s muslimanskom većinom i pomogne u obnovi odnosa koji su toliko oštećeni tokom posljednjih osam godina. Jedan od ciljeva ovog Vijeća je da radi na međureligijskom dijalogu i saradnji, sa fokusom na zajednicama sa muslimanskom većinom.

Ćerimagić: Vi ste koautor knjige "Ko govori u ime islama? Šta milijarda muslimana zaista misli? Onda, šta oni zaista misle o Zapadu.

Mogahed: Muslimani širom svijeta imaju kompleksne stavove u vezi mnogo stvari i mnogo raznolikosti. Na osnovu naših podataka, jedna stvar koju možemo reći je da konflikti između muslimana i SAD-a nisu neizbježni. Razlog tome je što to više veze ima s politikom, nego sa sukobom principa. Međutim, ako ne poslušamo glasove običnih ljudi, postoji rizik da se ovaj konflikt pogorša.

Ćerimagić: Pogrešna shvatanja i nerazumijevanje muslimana i zapada ide u oba pravca. Koje su najčešće greške i kako ih promjeniti?

Mogahed: Postoji nekoliko pogrešnih shvatanja. Jedno od najvećih kod muslimana širom svijeta prema Zapadu, a posebno prema Amerikancima, je to da većina muslimanskih društava u mnogim dijelovima svijeta vjeruje da Amerikancima nije stalo do boljih odnosa s njima. Postoji pogrešna percepcija o apatetičnoj američkoj populaciji. A, u suštini to je daleko od istine. Kad pogledamo naše podatke, vidimo da velika većina Amerikanaca kaže da žele bolje odnose sa muslimanima širom svijeta. Ali, i na drugoj strani postoji pogrešno shvatanje. Većina Amerikanaca ne misli da muslimani žele bolje odnose. A i to je pogrešno. Postoji jaz između onoga šta ljudi misle jedni o drugima i šta je u stvari slučaj. Način da pomognemo u premoštavanju tog nesporazuma je da iznesemo činjenice o tome šta ljudi zaista misle. To pokušavamo i uraditi s projektom kojim upravljam, a koji je nazvan "Muslim West Facts" projekat. Radi se o partnerstvu između Gallupa i Fondacije suživota. Zadatak ovog projekta je da iznese činjenice o tome šta ljudi zaista misle. Obrazujemo muslimane o tome šta zapadna javnost misli i obrazujemo Amerikance i Evropljane o tome šta muslimanska javnost misli.

Ćerimagić: Šta Amerikanci zapravo znaju o Islamu? Većina ima negativno mišljenje. Da li je to zbog medija i kako to promjeniti?

Mogahed: Mislim da imate pravo. Postoji mnogo pogrešnih shvatanja i negativnih percepcija među mnogim Amerikancima kad je u pitanju Islam. Kada pogledamo analizu medijskih sadržaja, nije teško razumjeti zašto je to tako. Jer, većina onih koji predstavljaju Islam u američim informativnim medijima su militanti, naoružane grupe. A ta grupa, dok predstavlja muslimane u medijima većinu vremena čine samo mali dio prave globalne muslimanske populacije. Previše su zastupljeni i tako stvaraju percepciju u mislima gledalaca da su muslimani neproporcionalno nasilni. Kako na to gledati, kako obrazovati ljude i objasniti šta se dešava? Mislim da je odgovor u toma da Amerika kao zemlja, kao demokratija, zavisi od toga da građani SAD-a budu dobro obrazovani. Thomas Jefferson je rekao da se ljudima, ako su dobro informisani, može povjeriti vlada. Kad su pogrešno informisani od medija, postoji rizik slabljenja naše demokratije. Da bismo kontrirali tome, da bismo ojačali našu demokratiju sa tačnim informacijama, trebali bismo pogledati činjenice, na čisto istraživanje. Ono što smo otkrili je da će muslimani širom svijeta, kao i većina američke javnosti, odbiti terorizam. Mnoga pogrešna shvatanja koja ljudi imaju u vezi muslimana širom svijeta, jednostavno nisu tačna. Bitno je razumjeti da ovo nije samo opasnost po muslimane, već opasnost i problem za Ameriku kao cjelinu. Kada ljudi djeluju na osnovu pogrešnih pretpostavki, ne donose racionalne odluke.

Ćerimagić: Prema vašem istraživanju, da li muslimanski svijet podržava terorističke aktivnosti navodno u ime religije? Ili su i oni žrtve. Šta stoji iza podrške?

Mogahed: Ono što smo otkrili u istraživanjima je da mali procenat ljudi podržava ili simpatizira terorizam. Ono što ih čini drugačijima, nije njihov religijski, već politički stav. Ono što terorizmu pribavlja podršku je politika, ne religija.

Ćerimagić: Kako dati prostora glasovima običnih ljudi, čija je osnovna briga posao, porodica, bolji život, umjesto puštanja da ekstremisti kroz medije definišu našu budućnost?

Mogahed: Mislim da je najbolji način za to da se pomogne da se ovi ljudi čuju. A Gallup to radi već 70 godina. Pomaže da se obični ljudi čuju. To ćemo nastaviti raditi i u budućnosti.

Ćerimagić: Pred sami kraj, kratko, kako vidite problem s nošenjem marame. U Evropi su prisutni veliki probleme posebno u Francuskoj, pa čak i u Turskoj. Vi u Americi živite i radite bez problema.

Mogahed: Ono što čovjek odabere da radi kao dio svoje religijske prakse je pitanje religijske slobode. A Amerika je oduvijek bila svjetionik religijske slobode. Ovo jednostavno vidim kao Ameriku koja ostvaruje svoje vrijednosti. Nadam se da će Amerika nastaviti da bude primjer svijetu u vezi ovoga.

Ćerimagić: Veliki broj Bošnjaka živi u Sjedinjenim Državama, da li ste imali prilike sresti se s njima? Kako vidite njihovu ulogu u američkom društvu?

Mogahed: Živjela sam u gradovima gdje je bio značajan broj bosanskih Amerikanaca koji su došli tokom i poslije rata. Oni su bili integralni dio muslimansko-američke zajednice. Bili su dio veoma raznolike muslimansko-američke zajednice. Neki od njih su dolazili u džamije, neki nisu. Integrisali su se u društvo. Mislim da je Amerika obogaćena sa svojim građanima bosanskog porijekla.

Ćerimagić: Hvala vam na vremenu, puno sreće u budućem radu i pozdravite predsjednika.

Mogahed: Hvala vama.

Hayat.ba