Narodna stranka je, za sada, jedina politička stranka koja je pozitivno regovala na inicijativu građanskog portala PCNEN i građana/građanki Naših 10 pitanja za njih.

Stigli su odgovori na sva postavljenih pitanja i priložen ekonomski program Narodnjačke koalicije, koju čine Narodna stranka i Demokratska srpska stranka.

PITANJE: Kakav je vaš plan preživljavanja Crne Gore tokom aktuelne svjetske ekonomske krize?

ODGOVOR NS: Na ovo kompleksno pitanje  mnoge vlade nisu našle pravi odgovor, pa tako ni ova postojeća vlast nema pravo riješenje. Posebno zabrinjeva što nema plana za  pomoć cjelokupnoj privredi, jer bez sistemskih rešenja i pomoći privredi nema stabilnih plata radnika, a bez njih nema ni potrošnje koja puni preko PDV budžet CG.Osnovni  problem je što Vlada  vrši selektivnu pomoć preduzećima, očito po partijskoj pripadnosti, pa tako pomoć Prvoj banci je prioritet, jer Premijer ima interesa da tu pomogne ne vodeći računa o situaciji u drugim bankama i budžetu. Tako je Vlada nedavno prodala Zapise sa rokom od 180 dana jer nema priliva sredstava, a prije 3 mjeseca je dala kredit Prvoj banci. Nije jasno da li je domaćinsko ponašanje davati kredit i pomoć nekome a onda zbog nedostatka sredstava uzimati novac i plaćati za to kamatu poslovnim bankama.

Rešenje ovog problema je komplaksno a izlaz je u primjeni ekonomskog programa NARODNJAČKE KOALICIJE.

PITANJE: Koje su tačke i ideje vašeg ekonomskog programa koje bi istakli kao značajne za poboljšanje života građana Crne Gore u sljedeće četiri (4) godine?

ODGOVOR NS: Prilog EKONOMSKI PROGRAM NARODNJAČKE KOALICIJE*

PITANJE: Na koji način ćete riješiti postojeće birokratske zavrzlame za otvaranje firme i sadašnji dugotrajući proces svesti na svega pet minuta?

ODGOVOR NS: Problem  otvaranja preduzeća vrlo je jednostavan. Sve se treba završiti na jednom šalteru,  jer u vrijeme kompjuterizacije i  interneta  gdje je svaki  sistem povezan zaista nije jasno da se to ne završava na jednom šalteru. U interesu države je pojednostaviti procedure da se preduzetnici oslobode bespotrebnih zavrzlama i da se posvete biznisu i plaćanju poreza a ne da se ponašamo  neodgovorno i krajnje neposlovno prema budućim preduzetnicima.

PITANJE: Da li ste za to da se utvrdi najniža satnica rada od dva (2) eura, a da država svakoj porodici koja dobije četvrto dijete dodijeli stan?

ODGOVOR NS: Mislimo da se ovom pitanju treba prići sa  druge pozicije, a to je najniža cijena rada koja nije mjenjana već nekoliko godina i iznosi 55 eura. Pitamo se da li se sa tim minimalnim iznosom može preživjeti mjesec. Cijena rada treba da bude na nivou minimalnih potreba za preživljavanje a potrošačka korpa za jednog člana mora približno odgovarati najnižoj cijeni rada. Da li je to satnica od dva eura to je već drugo pitanje. Što se tiče dodjele stana za četvrto dijete, mislimo da to nije realno očekivati, ali imati adakvatan program stimulacija za svako dijete sigurno je potrebno, kao i da se vrati dječiji dodatak koji će biti stvarna pomoć porodici a ne da bude samo simboličan.

PITANJE: Da li ste za to da low-cost kompanije lete za i iz Crne Gore?

ODGOVOR NS: Ovo pitanje treba preformulisati i kazati zašto smo uveli eko taksu za turiste, a posebno za naše tradicionalne goste iz Srbije i Republike Srpske. Treba dozvoliti da se unosi hrana jer  se ona i onako uglavnom uvozi tako da tom zabranom nismo mnogo postigli.

Što se tiče avio letova, sigurno treba dozvoliti slobodan ulaz u zemlju i ne stvarati monopol nad našim nebom. Montenegroairlines je državna kompanija koja ne treba da monopolistički nastupa na tržištu jer to donosi štetu cijelokupnom turizmu.

PITANJE: Možete li garantovati da ni jedan član uže i šire familije stranačkih prvaka neće dobiti radno mjesto u državnim institucijama ako do sada nije bio tamo zaposlen?

ODGOVOR NS: Suština ovog pitanja je u zapošljavanju stručnih kadrova a ne zapošljavanju po političkoj pripadnosti, pa i u državnim institucijama. Samo stručan kadar može dati dobre rezultate, a  politička podobnost je ostatak starih komunističkih vremena, koju je DPS samo nastavio da primjenjuje i u današnje vrijeme. Postavlja se pitanje šta će se desiti kad ta vlast padne na izborima, tada bi trebalo  sve zaposlene u državnoj  administraciju otpustiti, što je apsurd. Zato treba zapošljavati stručne kadrove i tih problema neće biti.

PITANJE: Da li ste za to da se formira komisija za ispitivanje porijekla imovine sa svim pravima koja jedna takva komisija treba da ima. Ukoliko je vaš odgovor afirmativan, koji rok ćete dati državnim organima za tu akciju?

ODGOVOR NS: Porijeklo imovine je pitanje koje stalno treba da se transparentno kontroliše, a ne da se sastavljaju komisije koje to teško mogu objektivno sprovesti. Imovina koja je legalno stečena  nije sporna a sve ostalo treba putem adekvatne poreske politike sankcionisati.

PITANJE: Da li smatrate da treba donijeti i primijeniti zakon o lustraciji?

ODGOVOR NS: "Lustracije" u CG je tzv naknadno pitanje, zato što podrazumijeva, preduslove pilitičke i političko-pravne prirode.

Politički preduslovi podrazumijevaju smjenu one političke garniture, koja je uzrokovala nepravno stanje, koje proizvodilo kršenja individualnih (ili kolektivnih) ljudskih prava i sloboda. Osim ako neko ne očekuje da onaj ko je uzrokovao to stanje lustrira samog sebe.

Političko-pravni se odnose na donošenje zakona kojim bi se uredilo pitanje dosijea, koje je tajna služba vodila o građanima, i načina postupanja sa tim dosijeima.

I treće mnogo značajno pitanje: Mora se povesti računa o tome da se ovaj proces ne pretvori u svoju suprotnost.

Crnoj Gori ne neophodan ovaj proces. Mi smatramo da se on mora odnositi na period od 1945 do dana donošenja Zakona o Lustraciji. Još jedan zakon koji je neophodan i koji je neodvojiv od Lustracije, jeste Zakon o rehabilitaciji političkih osuđenika.

PITANJE: Kako ocjenjujete dosadašnji razvoj informacionog društva u Crnoj Gori i koji su koraci koje bi preduzeli za njegov dalji razvoj? 

ODGOVOR NS: Činjenica je da se u dvadeset prvom vijeku, mora povesti računa o razvoju informacionog društva. Mora se povesti računa i o dobrim ali se moraju  preduprijediti i one nus pojave i rizici koji poističu, iz te ekspanzije. Mislimo da postojeći zakoni koji definišu ovu oblast, predstavljaju dobru osnovu za dalju nadgradnju. Jedan od zakona koji ćemo donijeti jeste Zakon o zabrani medijske koncentracije. Naravno, podsjetiću da smo među prvima predložili ukidanje poreza, na uvoz kompjuterske opreme, za studente, i srednjoškolce.

PITANJE: Svaka real politika i sposobni političari za ulazak u neki novi poduhvat, pored strategije za ULAZAK, moraju imati i EXIT (izlaznu) strategiju. Naški rečeno, pametan političar razmišlja unaprijed. Da li vi imate EXIT strategiju i u čemu se ona sastoji?

ODGOVOR NS: Pitanje koje ste postavili imalo bi smisla kada bi Crna Gora bila razvijena demokratija, sa razvijenim, demokratskim odnosima,  institucionalnom stabilnošću, ideološki isprofilisanim političkim subjektima, sa dobro organozovanim i  ozbiljnim političkim programima. Ono što mogu sa  ponosom da istaknem jeste sledeće. U prepolitičkom društvu kakvo je na žalost još uvijek Crna Gora, političari koji su nosioci "Narodnjačke liste", pokazali su odgovornost, prema svojim biračima,  još uvijek nedostižnu u regionu. Naime mi smo jedini bili spremni da se zbog programskih principa, odreknemo vlasti. Drugi momenat jeste činjenica da je bivše rukovodstvo  sa Draganom Šoćom na čelu, podnijelo ostavke zbog lošeg izbornog rezultata u Nikšiću. Mislim da je to više nego dovoljno govori o načinu na koji mi doživljavamo  politiku, i bavljenje njome.

_______________________

* EKONOMSKI PROGRAM NARODNJAČKE KOALICIJE

Put u ekonomsku stabilnost društva vidimo u tržišnom modelu privrede,gdje se nacionalno bogatstvo Crne Gore koristi u interesu svih građana ,a sve u cilju ravnomjernog razvoja i prosperitetnog društva.Da bi se ostvario ovaj cilj potrebno je prihvatiti nekoliko principa za ekonomski razvoj Crne Gore.

-Privredni razvoj društva moguće je ostvariti kroz stabilan pravni okvir koji će omogućiti nove investicije i otvaranje novih radnih mjesta,te kroz moderan sistem obrazovanja osposobiti kadrove koji su sposobni da iznesu privredni preporod društva.

-Nacionalno bogatsvo koristiti u cilju ravromjernog razvoja svih regija,a sve u interesu radnika,preduzetnika i države  koja mora osigurati samoodrživost cijelog privrednog sistema na tržišnim principima.

-Izvršiti ekonomsku verifikaciju prirodnih bogatstava i postojećih privrednih subjekata ,te staviti ih u službu razvoja svih regija,a posebnu pažnju posvetiti Sjeveru,zbog dugogodišnjeg zaostajanja u razvoju tog dijela Crne Gore.

-Izvršiti reviziju svih kupoprodajnih ugovora iz vremena privatizacije i posebno zaštiti interese radnika i svih građana Crne Gore.

-Preostale državne privredne subjekte privatizovati transparentno u interesu svih zaposlenih vodeći računa o interesima radnika,preduzutnika i države.Velike privredne subjekte ( posebno EPCG,Željezaru,Rudnik uglja,Luka i Kap ) povezati u jednu cjelinu koja će svojom jedinsvenom ekonomskom politikom omogućiti razvoj cijele Crne Gore.

Ovi subjekti čine pola privrede i moraju biti pokretačka snaga ostaloj privredi zemlje.Ostale privredne subjekte( kao što su Plantaže,Velika plaža ,Brodogradilište Bijela )privatizovati samo sa jasnim ciljem kuda će dobijena sredstva biti upotrebljena.

– Privatizacija mora biti u službi razvoja a ne za potrošačke potrebe Vlade.

-Poreskim sistemom onemogućiti enormno bogaćenje pojedinih domaćih tajkuna i tim sredstvima otvoriti nova radna mjesta,posebno na Sjeveru zemlje.Poreskim olakšicama stimulisati nove investitore na Sjeveru,a državnim dotacijama omogućiti razvoj poljoprivrede u nerazvijenom dijelu i na taj način zaustaviti migracije u tom dijelu zemlje.

-Energetski sistem staviti u funkciju svih građana,a vodoprivredne potencijale koristiti kao bogatsvo koje se u budućnosti može najviše isplatiti.Bogatstvo voda je potencijal koji mora dobiti pravu valorizaciju.

-Poljoprivredu i turizam povezati u jednu privrednu djetatnost i na taj način omogućiti povezanost Sjevera i Juga u jednu cjelinu.

-Adekvatnom bankarskom politikom uticati na razvoj bankarskog sistema u kome nema monopolskog položaja pojedinih banaka.Domaće i strane banke staviti u ravnopravan položaj te mjerama Centralne Banke omogućiti da se oplođeni kapital investira u razvoj naše zemlje, a ne da se iznosi van granica.

-Izvršiti decentralizaciju buđetskih sredstava i dati veća ovlašćenja opštinama u svom ravoju.Smanjujući državni aparat i javnu potrošnju omogućiti da se poreska sredstva svih građana koriste na racionalan način.

 -Velike kapitalne objekte (auto-put i sl) ustupiti samo renomiranim subjektima koji će angažovati domaću operativu u izvođenju tih objekata i tako zaposliti domaće radnike.

-Mjerama Vlade omogućiti dalji dinamičniji razvoj preduzetništva i i na taj način omogućiti nova zapošljavanja te stvoriti dobru bazu za normalno funkcionisanje Penzionog Fonda.Na taj način povećati penzije primjenom novih metoda obračuna i svesti penzije na nivo dostojan života svakog penzinonera.

-Istrajati na mjerama koje će omogućiti održiv i ravnomjeran razvoj cijele teritorije,vrednujući sve komparativne prednosti,a sve u cilju brzog uključivanja u sve svijetske ekonomske tokove.Ulazak u EU je prioriteten zadatak,ali samo kao ravnopravan partner sa svim članicama unije.Prirodni i ljudski potencijali Crne Gore daju nam garanciju da je taj cilj ostvariv.